Mikroupravljanje dobiva većinu pozornosti, ali nedovoljno upravljanje može biti jednako veliki problem. Ovo je izraz koji je dodijeljen konstelaciji ponašanja koja se često pojavljuju zajedno: slabo upravljanje učinkom, sklonost izbjegavanju sukoba sa zaposlenicima i općenito slaba odgovornost. Jednostavno se ne provodi dovoljno upravljanja – a rezultat toga često trpi. Ali nedovoljno upravljanje često može proći ispod radara jer menadžeri koji imaju te tendencije nisu nužno nekompetentni. Naprotiv, često dobro poznaju svoj posao, dobri su suradnici i omiljeni su.
Iza ovog fenomena stoji nekoliko međusobno isprepletenih uzroka. Prejaka želja da se dopadnete drugima može stati na put potpuno produktivnom upravljanju. Upravo zato što može učiniti da nevoljko radite stvari koje morate raditi. Izbjegavanje sukoba povezan je element jednadžbe. Sukob je sam po sebi stresan i neugodan. I lako je misliti da, što se može proći s manje sukoba, to bolje!
Istina, guranje svojih ljudi naprijed i to što držite njih odgovornima za dobar učinak neće vam donijeti nikakva natjecanja u popularnosti. I zahtijeva određenu razinu udobnosti u sukobu. Ali dok je održavanje pozitivnih odnosa s vlastitim zaposlenicima dobra stvar, dugoročno vam je prioritet postići rezultate.
Ako mislite da možda nedovoljno upravljate, evo tri opipljiva koraka koja trebate poduzeti. Dobra vijest je da je moguće poboljšati svoj učinak u tim područjima; iako je potrebna praksa. To su prije svega pitanja volje, a ne sposobnosti: najprije im se morate posvetiti.
Nemojte izbjegavati sukobe.
Počnimo s rješavanjem sukoba. Ako želite biti uspješni u menadžmentu, to je problematično područje. I, da, morat ćete raditi na njemu. I to marljivo. Postanite svjesni sukoba i nemojte ih izbjegavati. Iako se većina ljudi ne voli baviti sukobima morat ćete shvatiti da je to vitalni dio uloge upravljanja. I s vremenom ćete se osjećati ugodnije i kompetentnije.
Postavljanje ciljeva jako je važno.
Ako ne postižete rezultate koje biste trebali, što je rizik u srcu nedovoljnog upravljanja, prvo provjerite jesu li ciljevi koje vaši zaposlenici trebaju postići dobro osmišljeni i jasni. Većina menadžera ne troši ni približno dovoljno vremena na postavljanje ciljeva. Promišljeni ciljevi s kojima se slažu zaposlenici mogu biti menadžerov najbolji prijatelj jer ih možete postići: oni postaju putokaz koji će voditi vaš rad s timom tijekom cijele godine.
“Je li ovaj posao apsolutno najbolje što mogu raditi?”
Ovo je jednostavno, ali snažno pitanje. Ako ga postavite sebi kada vam netko preda zadatak, automatski ćete biti svjesni da vas se smatra odgovornim. Ovo je pitnanje također dobro postaviti kao vježbu samoodgovornosti – ako sumnjate da ne dovoljno uspješno ne upravljate. Je li ovaj posao apsolutno najbolje što možete učiniti? Činite li sve što možete kako biste postavili odgovarajuće ciljeve, držali ljude odgovornima za njih i pružili rezultate koji su vam zadani?
U konačnici, izdizanje iznad nedovoljnog upravljanja poslovično je dobitna situacija: bolje za vašu organizaciju—i za vašu karijeru.
Izvor: HBR; prijevod i prilagodba: Financa.ba
