Suvremena psihologija često zanemaruje čovjekovu sposobnost promjene i razvoja, fokusirajući se na abnormalnosti. Mnoge knjige istražuju ljudsku samodestruktivnost, što stvara dojam da su krivnja i mržnja normalni dijelovi ljudske prirode. Čitajući takve tekstove, stječemo osjećaj da moramo savladati mračne aspekte podsvijesti kako bismo pronašli sreću.
Situacija nije toliko pesimistična. Iako podsvijest sadrži negativne aspekte, također je bogata pozitivnim sadržajem. Freud je spominjao instinkt smrti i instinkt života. Instinkt života vodi nas prema sreći, zadovoljstvu i zdravlju. Ključ je u pronalaženju načina za njegovo iskorištavanje.
Situacija nije toliko pesimistična. Iako podsvijest sadrži negativne aspekte, također je bogata pozitivnim sadržajem. Freud je spominjao instinkt smrti i instinkt života. Instinkt života vodi nas prema sreći, zadovoljstvu i zdravlju. Ključ je u pronalaženju načina za njegovo iskorištavanje.
Freud je govorio o nesvjesnom umu, dok ga neki suvremeni autori vide kao stroj usmjeren ciljevima. Taj stroj nije ni pozitivan ni negativan, već postiže ciljeve koje mu postavimo. Ako očekujemo neuspjeh i imamo nisko mišljenje o sebi, nesvjesno će nas voditi prema tom ishodu. Suprotno tome, vjerujemo li u uspjeh i imamo pozitivnu sliku o sebi, nesvjesno će nas voditi prema ostvarenju cilja.
Pažljiv čitatelj možda je primijetio da nesvjesno djeluje poput “samo-ispunjavajućeg proročanstva”, o čemu smo već govorili.
Kako se to može objasniti?
Kako naš nesvjesni um automatski ostvaruje ciljeve koje postavimo? Kada tražimo rješenje, obično već imamo nejasnu sliku odgovora. Nakon postavljanja problema, nesvjesni um odmah počinje raditi. Često zaboravimo na problem, a rješenje nam se kasnije spontano pojavi. To je dobro poznata pojava koju su spomenuli mnogi znanstvenici.
Tesla u svom “Dnevniku” opisuje kako mu je ideja o izmjeničnom motoru došla dok je šetao s prijateljem. Dok je recitirao stihove iz “Fausta”, iznenada ga je obasjala ideja poput munje. Odmah je nacrtao motor na pijesku, pokazujući prijatelju kako funkcionira u suprotnom smjeru. Taj trenutak za njega je bio teško opisiv.
Neki znanstvenici tvrde da su svoja otkrića sanjali, što nije iznenađujuće jer nesvjesni um djeluje i tijekom sna, piše Profitiraj.
Ovladajte umijećem sanjanja!
Talijanski skladatelj Tartini sanjao je vraga kako svira violinsku sonatu. Po buđenju je zapisao note i nazvao djelo “Đavolji triler”.
Njemački kemičar Kekule sanjao je zmiju u krugu s repom u ustima, što mu je inspiriralo cikličnu strukturu benzola, ključ moderne organske kemije.
Kanadski fiziolog Banting osvojio je Nobelovu nagradu 1923. za otkriće inzulina. U snu je čuo upute: podveži psu žlijezdu, pričekaj atrofiju, zatim izreži i procijedi talog.
Kako se to ostvaruje?
Prema istraživanjima, sve što smo čuli, vidjeli i doživjeli pohranjuje se u našem mozgu. Wilder Penfield otkrio je područje mozga nazvano mehanizmom za snimanje. Taj dio vjerno bilježi svako iskustvo. Tijekom operacije, slučajnim dodirom tog područja, pacijentica se sjetila zaboravljenog događaja iz djetinjstva. Kasniji eksperimenti potvrdili su da dodirivanje određenih područja mozga izaziva sjećanja koja se ponovo proživljavaju. Iskustva se doživljavaju kao stvarna, poput snimke koja se može reproducirati.
Kada postavimo cilj, naš nesvjesni um pretražuje sve relevantne informacije u mozgu. On prikuplja prošla iskustva, ideje, slike i činjenice kako bi stvorio rješenje. Ako se suočavamo s problemom, nastaje trenutak kada rješenje iznenada postane jasno, poznat kao faza iluminacije.
Da bismo maksimalno iskoristili moć nesvjesnog, važno je ne biti agresivan. Ne možemo prisiliti nesvjesno da djeluje brže ili drugačije. Kada jasno postavimo cilj, nesvjesno pronalazi vlastite puteve za ostvarenje. Mnogi uspješni znanstvenici, pisci i umjetnici primijetili su ovu dinamiku.
U nesvjesnom često postoje rješenja za osobne probleme koja teško prihvaćamo. Naš svjesni um ih ne registrira, ali postoje naznake. Možda zaboravljamo sastanke s nekim, unatoč tvrdnji da nam se ta osoba sviđa. Ili se razbolimo prije putovanja, iako svjesno želimo ići. Kasnije se ispostavi da smo imali latentni sukob ili ne želimo ići. Ovaj fenomen ilustrira primjer automatskog pisanja.
