U prvim desetljećima 21. stoljeća, Nokia je dominirala globalnim tržištem mobilnih telefona s popularnim “ciglicama” koje su po legendi imale baterije koje su trajale dulje nego kod današnjih uređaja. Uz ikoničnu igru “Zmija” i prepoznatljivi dizajn koji su ostavili dubok dojam na mnoge. Međutim, Nokia danas više nije vodeći brend u svijetu mobilnih telefona.
Odlazak Nokijinih mobitela u zaborav bio je postupan proces uzrokovan lošim poslovnim odlukama, nedostatkom inovacija i gubitkom tržišne konkurentnosti. Iako Nokia više ne proizvodi mobilne uređaje, surađuje s tvrtkom HMD Global, koja od 2016. godine proizvodi mobilne telefone pod brendom Nokia. Iako formalno nisu ista kompanija, piše Index.
Nokia je bila istaknuta figura u industriji Finske. S dominacijom koja je usporediva s Motorolom u ranim 90-ima i Appleom u kasnijim godinama na tržištu pametnih telefona. U svojoj zlatnoj eri između 2007. i 2008. godine, Nokia je kontrolirala otprilike 40 posto globalnog tržišta mobilnih telefona. Kompanija je bila među top 100 najvećih svjetskih korporacija prema prihodima, značajno doprinoseći izvozu Finske te ostvarujući značajan udio u nacionalnom bruto domaćem proizvodu.
Finska ekonomski “procvjetala” zahvaljujući Nokiji
Unatoč tome što povijest kompanije Nokia seže sve do druge polovice 19. stoljeća, njezin veliki uspon započinje tek u 70-ima dvadesetog stoljeća. Međutim, tada se još nije radilo o tehnološkom divu. Nokia je kao korporacija od 1967. godine poslovala u sektorima šumarstva, proizvodnje kabela, proizvoda od gume i elektronike.
Tijekom hladnog rata između SAD-a i SSSR-a, Finska je zauzela neutralnu poziciju, djelujući kao posrednik u međunarodnoj trgovini. Iskoristila je tu specifičnu političku i ekonomsku poziciju za poticanje velikog vala industrijalizacije.
Još 1969. godine, 45 posto stanovnika Finske živjelo je izvan gradova, a četvrtina radne snage bila je zaposlena u poljoprivredi. Glavne industrije zemlje u to vrijeme bile su drvna industrija i metaloprerađivački sektor. Dohodak po stanovniku bio je gotovo 30 posto niži u usporedbi sa Švedskom, prema izvješću OECD-a za Finsku iz te godine.
Sudbina korporacije Nokia usko je povezana s razvojem Finske, koja je do kraja 1970-ih godina stekla reputaciju “nordijskog Japana”. Zemlja se proširila u različite rastuće industrije, uključujući proizvodnju vojne opreme i televizora. Nokia je ubrzo postala treći najveći proizvođač televizora u Europi.
Promjene zahtijevale odbacivanje starih elemenata
Početkom 80-ih godina, Nokia je započela značajno širenje na područje potrošačke elektronike ne samo u Finskoj, već i putem akvizicija diljem Europe. U isto vrijeme, kompanija je prošla kroz restrukturiranje. Zatvorili su svoju dugu tradiciju proizvodnje kabela i usmjerili se prema proizvodnji računala i prvih mobilnih telefona.
Proizvodnja prvog Nokia mobilnog telefona, Mobira Senator za automobile, započela je 1982. godine. Zahvaljujući svojoj težini od 10 kilograma i visokoj cijeni, ovaj telefon nikada nije postao široko rasprostranjen. Ali je bio važan korak prema razvoju uređaja koji će kasnije evoluirati u današnje smartphoneove.
Razvoj je bio vrlo brz, pa je već 1987. godine predstavljen Mobira Cityman, koji je težio “samo” 760 grama. Zanimljivo je da je jednu verziju tog mobitela koristio Mihail Gorbačov tijekom posjeta Finskoj.
Do početka 90-ih Nokia je poslovala kroz 11 poslovnih grupacija. Nakon čega je izdvojila nekoliko njih koje se nisu smatrale ključnima za budući razvoj. Segment proizvodnje automobilskih guma je osamostaljen (Nokian Tyres, i dalje aktivna kompanija), prodani su dijelovi poslovanja koji su se bavili proizvodnjom gumenih čizama (Nokian Footwear, i dalje postoji), te su zatvorene jedinice koje su se bavile proizvodnjom računala i televizora (nekada treći najveći proizvođač u Europi).
U isto vrijeme dok je Finska prolazila kroz značajnu ekonomsku krizu uzrokovano urušavanjem SSSR-a i gubitkom tržišta, vodstvo kompanije Nokia je odlučilo usmjeriti se na telekomunikacije. S obzirom da je već stekla značajno iskustvo u tom području, krajem 1992. godine Nokia je lansirala mobitel Nokia 1011, jedan od prvih uređaja koji je omogućavao primanje i slanje SMS poruka.
Dosegnut je vrhunac 2007. godine, nakon čega je uslijedio pad
Do početka 21. stoljeća, Nokia je narasla na više od 50 tisuća zaposlenika. Znatno premašivši Motorolu koja je tada dominirala tržištem. Godišnji prihod kompanije premašivao je 25 milijardi dolara, te je Nokia postala jedan od najpoznatijih brendova u Europi.
Nokia je bila toliko velika da je gospodarski rast Finske uvelike ovisio o njenim poslovnim rezultatima. Kao ključni igrač, Nokia je bila odgovorna za petinu ukupnog izvoza Finske i doprinosila je između 4 i 5 posto bruto domaćeg proizvoda države.
Vrhunac je bio 2007. godine kada je Nokia ostvarila prihod od 75 milijardi dolara i držala tržišni udio od oko 40 posto.
Konkurencija je, zbog “uspavanosti”, porazila Nokiu
U godinama koje su uslijedile, kompanija je započela s padom prihoda. Prvo zbog svjetske financijske krize, a potom zbog niza loših poslovnih odluka i nedostatka inovacija. To je bio suprotan trend u odnosu na desetljeća njenog ranijeg rasta.
Danas, Nokia se bori da ostvari godišnje prihode od oko 25 milijardi dolara. Što je znatno manje u usporedbi s njenim prihodima iz 2000. godine. Tada je bila među 100 najvećih kompanija na svijetu po ostvarenim prihodima, dok danas teži održavanju pozicije među 400 najvećih. Unatoč tome, i dalje je značajna kompanija, no njezini najsjajniji dani su prošlost.
Iako su prihodi počeli opadati od 2008. godine, ključni početak polaganog propadanja i gubitka tržišta može se povezati s reorganizacijom koja je provedena 2004. godine. Tom reorganizacijom kompanija je podijeljena na četiri odjela s ciljem dijeljenja korporativnih resursa i revitalizacije poslovanja. Međutim, umjesto očekivanog poboljšanja, reorganizacija je rezultirala kaosom, lošom suradnjom među odjelima i nedostatkom koordinacije.
Prvi iPhone
U siječnju 2007. godine na tržištu se pojavio prvi iPhone, koji je ubrzo postao glavna konkurencija. U usporedbi s njim, mobiteli koje je Nokia proizvodila djelovali su zastarjelo i manje praktično za korištenje.
Navodno je tadašnji direktor Olli-Pekka Kallasvuo 2008. godine tijekom neformalnog razgovora sa Steveom Jobsom shvatio da Nokia gubi tržišnu utrku. Jobs mu je rekao: “Vi niste moj konkurent. Apple je platforma, a postoji samo još jedna platformska tvrtka – Microsoft. Gradio sam svoju platformu desetljećima. Vi ste tek na početku.”
Godine 2010., Nokia je lansirala model N97, koji je trebao biti konkurencija iPhoneu. Iako je prodaja bila dobra zahvaljujući snazi brenda, korisnici i tehnički stručnjaci ocijenili su uređaj kao vrlo loš. To je ozbiljno narušilo povjerenje u brend i ubrzalo pad kompanije.
Nakon niza tehnoloških neuspjeha i pokušaja da sustigne konkurenciju, kompanija je u drugom kvartalu 2011. zabilježila prvi financijski gubitak od ranih 90-ih godina prošlog stoljeća.
Nefleksibilnost jedan od razloga propasti
Jedan od ključnih razloga neuspjeha u prilagodbi novim tržišnim uvjetima bilo je odbijanje prelaska na operativni sustav Android. Inzistirali su na slabijem sustavu Symbian, što se pokazalo kao katastrofalna odluka. Kompanija je tijekom godina postala previše birokratizirana, troma, nefleksibilna i općenito nespremna za brze promjene koje su se događale na tržištu mobilnih telefona.
Krajem 2013. Microsoft je kupio dio kompanije Nokia koji se bavio proizvodnjom mobilnih telefona, tzv. krunski dragulj, za 7 milijardi eura. Međutim, zbog brojnih tehničkih i poslovnih problema, ovaj poslovni potez se nije isplatio Microsoftu, ali je označio kraj Nokijinog fokusa na tržište mobilnih telefona.
Proizvodnja Nokie još uvijek traje
Nokia je nastavila poslovati kao velika kompanija, usmjerivši se prvenstveno na digitalnu infrastrukturu. Iako je većina ljudi još uvijek povezuje s mobilnim telefonima, prošle godine promijenila je logo i cijeli identitet brenda.
Kompanija je odustala od pokušaja povratka na tržište mobilnih telefona, no HMD Global, također finska kompanija, proizvodi mobitele pod brendom Nokia. Dana 1. veljače ove godine, HMD Global je objavio da će razvijati vlastiti brend, ali ljubitelji Nokia mobitela mogu biti mirni jer neće potpuno odustati od proizvodnje uređaja pod brendom Nokia.
Finska Nokiji “okrenula leđa”
Razlika između uspješnih kompanija koje posluju više od stotinu godina i neuspješnih leži u njihovoj sposobnosti stalne promjene i prilagodbe, dok se potonje drže “tradicije” čak i kada to više nije poslovno održivo.
Iako je Nokia bila ključna za finsko gospodarstvo, nije dobila državnu pomoć. Godine 2012., zatraženo je od finske države da spasi kompaniju kupnjom dionica, no tadašnji premijer Jyrki Katainen odbio je tu mogućnost.
“Tijekom posjeta gradiću gdje se razmatralo zatvaranje jedne od tvornica kompanije, premijer je izjavio: ‘Ovo nije naša uloga. Naš cilj je stvarati uvjete u Finskoj u kojima tvrtke mogu uspješno poslovati, ali ne namjeravamo pružati podršku na taj način'”, rekao je.
Nokia je opstala ne zato što ju je država spašavala, već unatoč tome. Ostaje velika kompanija sa više od 85 tisuća zaposlenih diljem svijeta, ali se preusmjerila na druge sektore nakon što je izgubila utakmicu na tržištu mobilnih telefona. Da ju je Finska “spašavala”, takav razvoj događaja vjerojatno ne bi bio moguć.
