Godinu za nama su obilježilii krupni politički događaji u svijetu, ali i velike tehnološke inovacije. Može se slobodno reći i da su tehnologija i politika danas postale u potpunosti isprepletene. Sektor informatike i elektronike najvrijedniji su na svjetskim burzama. Gotovo polovina od 500 najvećih kompanija u svijetu (Fortune 500) su tehnološke kompanije, a u prvih 100 – čak dvije trećine, piše Aljazeera.
Tako su i osnivači i lideri ovih kompanija (CEO) postali globalno uticajne ličnosti. Bill Gates je možda i najpoznatiji, a danas se bavi i smanjenjem gladi u Africi, te programima vakcinacije protiv različitih bolesti. Larry Ellison, osnivač kompanije Oracle, godinama je važio za tihog milijardera. Ipak, u protekloj godini postao i čest gost različitih emisija i foruma. Ellison je i u poslednjih godinu dana napredovao na listi najbogatijih ljudi u svijetu. Sada se nalazi na trećem mjestu, sa bogatstvom procijenjenim na 210 milijardi dolara.
Elon Musk – direktno uključen u izbore u SAD
Elon Musk, osnivač nekoliko kompanija, od kojih je najpoznatija Tesla, za proizvodnju električnih automobila, također je i vlasnik društvene mreže X (nekadašnjeg Twittera). Ova mreža je odigrala ključnu ulogu na predsjedničkim izborima u SAD-u na kojima je pobjedio Donald Trump. Musk je ne samo podržavao Trumpa na svojoj društvenoj mreži, već se i osobno uključio u izborni proces sa svojevrsnom lutrijom. Po nevjerojatnih milijun dolara su dobijali pojedini srećnici. Jedini je uvjet bio da dovedu deset novih glasača za republikance i Trumpa.
Stručnjaci i analitičari napominju da je ovo “samo najava vala, zapravo tsunamija koji dolazi”. Tiče se direktnog upliva tehnoloških milijardera u državnu i globalnu politiku. Tome doprinosi i činjenica da je pitanje proizvodnje čipova, kompjutera, pa čak i manjih elektronskih komponenti u SAD-u i EU proglašeno za strateško u domenu nacionalne obrane, ekonomske stabilnosti i kreiranja novih radnih mjesta.
Kina i Tajvan definiraju tržište čipova
Zategnuti odnosi sa Kinom zbog pitanja Tajvana postali su još zategnutiji vijestima da bi Kina mogla u domaćim kompanijama čipova da osvoji novu tehnologiju proizvodnje od tri nanometara. Za ovu tehnologiju Washington tvrdi da je zapravo ukradena američka intelektualno vlasništvo.
Kineski giganti, kao što je SMIC su već u procesu proizvodnje novom tehnologijom od pet nanometara, sa 130 miliona tranzistora po kvadratnom milimetru. Očekuje se da već u 2025. osvoji i proizvodni proces od tri nanometara. Ovakve tehnologije su do sada bile rezervirane samo za tajvanskog giganta TSMC, južnokorejski Samsung i nizozemski koncern ASML, koji su svi u američkoj sferi uticaja.
Na pitanje najnovijih čipova se nadovezuje i oblast umjetne inteligencije, koju oni pokreću. Procesori za tzv. NPU (čipovi za strojno učenje) također su postali strateška tehnologija. umjetna inteligencija je već u primjeni u desetinama tisuća kompanija i proizvodnih procesa i usluga, a očekuje se da će u narednom desetljeću zamijeniti i do 30 posto radne snage u mnogim gospodarskim oblastima. Koliki će ovaj broj ukupno biti danas je teško reći, a postotci idu od 80 milijuna radnika do 2030. do čitavih 350 milijuna do 2035. godine.
Robot je precizniji od čovjeka
Zamjena nekih poslova umjetnom inteligencijom se već dešava u oblastima precizne proizvodnje, robotike i autoindustriji. Naime, kompjuter i softver su nekoliko puta precizniji od bilo kog ljudskog radnika. Trend digitalnog mozga će u nekoliko narednih godina naročito biti izražen i u oblasti usluga, posebno financijskih, call-centara (tehničke potpore), te u turizmu.
Različite aplikacije, web sajtovi i softveri sa AI algoritmima se ne zamaraju, te su uvijek spremni da pružaju informacije – 24 sata dnevno. Aplikacije za rezerviranje hotela su već danas daleko bolje i brže od ljudi. Nude čak i neprimjetno povezivanje letova, smještaja i drugih turističkih usluga.
I van tvornica i industrije, AI postaje sveprisutan. Svaki novi smartphone, tablet ili laptop već ima ugrađenu neku od AI opcija (poput Microsoft Copilot unutar Windowsa) te softver koji u svom radu koristi AI algoritme. Ovo je naročito trend u oblasti kreativnog softvera za obradu slika, video zapisa i zvuka. Oni već neko vrijeme koriste AI da poboljšaju fotografije ili samostalno montiraju video.
Umjetna inteligencija već i sama može stvarati potpuno realistične video zapise, pa čak i kratke filmove. U 2025. se očekuje da će usluge kao što je Sora dostići holivudski nivo realističnosti. Ovakvi softveri mogu koristiti i likove preminulih glumaca. Stoga ćemo uskoro moći oživjeti Franka Sinatru ili Elvisa da glume u novim filmskim ostvarenjima.
Umjetna inteligencija je i dalje nedovoljno regulirana
Umjetna inteligencija je već prisutna i u električnim automobilima sa autonomnim upravljanjem (self driving). Modeli poput “Tesla Autopilot” i “Cadillac Super Cruise” već pružaju vožnju, a da vozač ne drži ruke na upravljaču. U testovima se pokazalo da kompjuter može reagirati i do tri puta brže od čovjeka u opasnim situacijama u prometu. Zakonska regulativa kasni za ovakvom tehnologijom, čak i u najrazvijenijim zemljama, poput većine zemalja EU.
Iako je planovima Brussels-a predviđeno da do 2035. godine većina automobila na putevima bude električna, sa opcijama autonomne vožnje, i dalje nedostaje zakonska regulativa u mnogim državama članicama. Za sada je čak i u najnovijim automobilima neophodno da vozač drži ruke na volanu. Iako zapravo automobilom upravlja kompjuter i AI softver. Manje zemlje EU se takođe žestoko protive postepenom ukidanju vozila sa unutarnjim sagorijevanjem. Čak i hibridnih vozila u narednom desetljeću iz razloga što jednostavno ne mogu financijski podržati potpuno nove automobile za većinu građana.
Desetine milijuna novih električnih automobila će u narednim godinama zahtijevati i potpuno novu mrežu brzih punjača pored autoputeva. Naravno, za ovo će biti neophodne i desetine milijardi eura novih investicija. Ova godina će svakako biti ključna kada je u pitanju veći upliv novih tehnologija u sferi osobnog prijevoza, transporta i javnog prijevoza. Koncentracija je na masovnijem usvajanju električnih vozila. Još uvijek nije u potpunosti riješeno ni pitanje reciklaže baterija iz starih ili oštećenih električnih vozila.
Ovakva reciklaža je izuzetno štetna po životnu sredinu, sa velikom količinom štetnih plinova i metala koji se tom prilikom oslobađaju. Postoje i neke najave da će ovakve tvornice biti otvarane u Rumunjskoj i Bugarskoj, te zemljama Zapadnog Balkana. Ovo je malo vjerojatno, budući da postoji manjak stručnjaka i radne snage u ovoj oblasti.
