Nekada su predstavljali ikone inovacija i kvalitete, no danas su simboli propuštenih prilika i važnih poslovnih lekcija. Kodak, Nokia i Blockbuster, tri nekada globalna divova, primjer su toga kako veliki igrači mogu pasti u utrci s vremenom i tržištem. Svi su oni zanemarili ključne promjene u industriji i time omogućili konkurenciji da ih pretekne.
Kodak: Vlastiti izum pretvoren u propuštenu priliku
Kodak je 1975. godine razvio prvu digitalnu kameru, ali je odlučio ignorirati vlastiti izum. U strahu od ugrožavanja svoje dominantne pozicije na tržištu foto filmova, tvrtka nije prepoznala potencijal digitalne tehnologije. Menadžeri su vjerovali da će potrošači zauvijek preferirati fizičke fotografije i nisu računali na brzi razvoj digitalnog tržišta. Kodak je pokušao uvjeriti javnost da je film superiorniji, a kad su naposljetku shvatili svoju grešku, bilo je prekasno. Konkurencija je bila daleko ispred njih. Kasniji pokušaji diverzifikacije u kemijsku industriju i zdravstvo nisu donijeli željeni rezultat. Uz to, propuštena prilika bila je i kupnja platforme Ofoto 2001. godine, koja je mogla postati društvena mreža za dijeljenje fotografija, no Kodak je iskoristio ovu priliku za promociju ispisa slika. U 2012. godini tvrtka je proglasila bankrot, čime su stvoreni jasni poslovni lekcije o opasnostima ignoriranja vlastitih inovacija.
Nokia: Kralj mobilnih telefona koji je zakasnio za pametnim telefonima
U 1990-ima, Nokia je bila vodeći proizvođač mobilnih telefona, s udjelom na tržištu od preko 40%. Međutim, ogromna popularnost dovela je do samozadovoljstva. Tvrtka je zanemarila važnost softverskih inovacija i aplikacija, fokusirajući se samo na hardver. To je dovelo do problema jer je njihov operativni sustav Symbian postao zastario i fragmentiran. U međuvremenu su Apple i Google uveli nove standarde s iOS-om i Androidom. Nokija je odbila prijeći na Android, a suradnja s Microsoftom i korištenje Windows Phone OS-a pokazali su se kao loš potez. Unatoč prepoznavanju potrebe za promjenom, tvrtka je bila prespora da reagira. Interni problemi poput straha menadžmenta od loših vijesti i birokracije dodatno su usporavali njen odgovor. Na kraju, tržište je bilo izgubljeno, a Nokia nije uspjela zadržati konkurentnu prednost.
Blockbuster: Gigant koji nije prihvatio digitalnu revoluciju
Blockbuster je nekada bio sinonim za kućnu zabavu, s više od 9000 trgovina diljem svijeta. Međutim, ovisnost o prihodima od zateznih naknada i fizičkim lokacijama postala je slabost u digitalnom dobu. Kad je Netflix lansirao model iznajmljivanja DVD-a putem pošte bez zakasnine, Blockbuster je to odbio. Tvrtka je također odbila priliku da kupi Netflix za samo 50 milijuna dolara 2000. godine. Kasnije su pokušali implementirati sličan model, no već su bili previše u zaostatku. Problem su bili interni sukobi i pritisci investitora, koji su otežavali prilagodbu. Blockbuster je na kraju proglasio bankrot 2010. godine, ostavljajući za sobom samo jednu preostalu trgovinu u Oregonu.
Zajednička lekcija: Propuštanje prilika i neprepoznavanje promjena
Zajednička karakteristika ovih priča je neprepoznavanje i ignoriranje promjena. Bilo da je riječ o zanemarivanju vlastitih inovacija, podcjenjivanju konkurencije ili previše oslanjanja na zastarjele poslovne modele, ove tvrtke su propustile prilike koje su im mogle osigurati dugoročnu konkurentsku prednost. Kodak, Nokia i Blockbuster pokazali su da je sposobnost prilagodbe u današnjem brzom poslovnom okruženju nužna za opstanak. Čak i najjače kompanije mogu pasti ako ne prate korak s vremenom i tržištem.
Prema Bonitetu, ključna lekcija koju ove priče nose je da nema prostora za samodopadnost. Svaka promjena u industriji ili tehnologiji mora se prepoznati i integrirati u poslovne strategije kako bi se izbjegao pad.
