Pariz u krizi: Hoće li novi urbanistički plan zaustaviti odlazak srednje klasе?

U posljednjem desetljeću, središnji Pariz svjedoči značajnom smanjenju broja stanovnika. Procjene pokazuju da oko 10.000 ljudi godišnje napušta ovaj dio grada. Gradske vlasti nastoje zaustaviti ovaj negativni trend kroz različite mjere. Unutar graničnih područja koja obuhvaća Peripherique, Pariz danas broji 2,1 milijun stanovnika, što je pad od 140.000 u odnosu na 2013. godinu. U isto vrijeme, šira regija Ile-de-France, koja okružuje grad, ima više od 12 milijuna stanovnika, piše Poslovni Puls.

Taj pad broja stanovnika u najgušće naseljenom dijelu Europske unije postavlja gradske vlasti pred izazov. Gradsko vijeće trenutno priprema raspravu o novom urbanističkom planu (PLU) koji je predložila gradonačelnica Anne Hidalgo. Cilj ovog plana je povećati kvalitetu života u Parizu kako bi se spriječilo dalje iseljavanje obitelji i srednje klase. Plan predviđa mjere koje će poboljšati dostupnost povoljnih stambenih jedinica i prilagodbu grada na klimatske promjene. Međutim, prijedlog izaziva kritike opozicije.

Opozicija kritizira planove za prenapučenu gradnju

Rachida Dati, bivša ministrica kulture i politička suparnica Hidalgo, ističe kako je prenapučena gradnja ključni razlog za odlazak stanovnika. “U Parizu je postalo nemoguće disati”, naglašava Pierre-Yves Bournazel, član konzervativne stranke, koji smatra da bi nadogradnja zgrada pogoršala situaciju stvarajući “ulične kanjone”. Suprotno tome, Ian Brossat, komunistički senator i saveznik Hidalgo, ističe da je izgradnja povoljnih stanova prioritet. “Nikada nismo uložili toliko u stanovanje za obitelji s nižim primanjima kao sada”, naglašava.

Stručnjaci smatraju da pad broja stanovnika u središtu Pariza ima duboke korijene. Jean-Christophe Francois, profesor geografije sa Sveučilišta Paris Cité, objašnjava da je poboljšanje kvalitete stanovanja značajno promijenilo demografsku sliku grada. Kako su standardi života rasli, mnoge manje i prenapučene stambene jedinice zamijenjene su skupljim i većim stanovima. Također, mnoge obiteljske jedinice pretvorene su u prostranije stanove za manji broj ljudi.

Pandemija COVID-19 dodatno je ubrzala iseljavanje jer su mnogi odlučili živjeti izvan gradske vreve u mirnijem okruženju. Povećanje stope razvoda također je dovelo do većeg broja pojedinačnih kućanstava. Međutim, stručnjaci također ističu kako su stanovi u centru Pariza u vlasništvu stranih investitora, dok kratkoročni najam putem platformi poput Airbnba postavlja još jedan izazov za grad.

Iako se broj ukupnih stambenih jedinica u Parizu povećava, broj stanova koji služe kao primarna rezidencija kontinuirano opada. Prema podacima gradskih vlasti, platforme za kratkoročni najam dovele su do gubitka tisuća stambenih objekata u ključnim četvrtima poput Montmartrea i Maraisa. Gradonačelnica Hidalgo upozorava: “Zbog Airbnba smo izgubili više od 26.000 stanova u ovim četvrtima.”

Kako bi smanjila pritisak na tržište nekretnina, gradske vlasti planiraju zabraniti kratkoročni najam novih stanova u turističkim zonama. Ove mjere dio su šire strategije koja nastoji učiniti Pariz pristupačnijim za srednju klasu i obitelji. Hoće li ove mjere biti dovoljne za zaustavljanje egzodusa, ostat će jasno tek u godinama koje slijede.