Bogatstvo i pohlepa su dva pojma koja se često povezuju, ali nisu isto. Bogatstvo je stanje posjedovanja velike količine novca, dobara ili drugih vrijednosti. Pohlepa je neumjerena želja za više novca, dobara ili drugih vrijednosti nego što je potrebno ili opravdano.
Bogatstvo samo po sebi nije loše, ako se stječe na pošten i legalan način, i ako se koristi za dobrobit sebe i drugih. Može omogućiti bolji životni standard, veću slobodu, sigurnost i zadovoljstvo. Materijalno bogatstvo može biti izvor dobrote, ako se dijeli s onima kojima je potrebno, i ako se ulaže u razvoj društva i okoliša.
Pohlepa je, s druge strane, štetna, jer vodi nezadovoljstvu, nepravdi, sukobima i uništenju. Nezasitna je, jer nikada nije zadovoljna onim što ima, već uvijek želi više. Pohlepa je sebična, jer ne mari za potrebe i osjećaje drugih, već samo za svoju korist. Opasna je, jer može narušiti moralne vrijednosti, zakone i pravila, i izazvati štetne posljedice za sebe i druge.
Kada bogatstvo postaje pohlepa?
Nema jednostavnog odgovora na to pitanje, jer to ovisi o mnogim čimbenicima, kao što su osobni stavovi, ciljevi, motivi i okolnosti. Međutim, moguće je prepoznati neke znakove koji upućuju na to da bogatstvo prelazi u pohlepu. Neki od tih znakova su kada osoba:
– Ne cijeni ono što ima, već samo gleda na ono što nema.
– Ne uživa u onome što ima, već samo razmišlja o tome kako da dobije više.
– Ne zahvaljuje na onome što ima, već samo prigovara na ono što nema.
– Ne dijeli ono što ima s drugima, već samo skuplja za sebe.
– Ne ulaže ono što ima u dobre svrhe, već samo troši na beskorisne ili štetne stvari.
– Ne poštuje druge ljude koji imaju manje od nje, već ih podcjenjuje ili iskorištava.
– Ne poštuje zakone i pravila koji ograničavaju njeno bogatstvo, već ih krši ili zaobilazi.
– Ne poštuje prirodu i okoliš koji joj omogućuju njeno bogatstvo, već ih zagađuje ili uništava.
Bogatstvo i pohlepa su dva različita pojma, ali mogu biti povezani. Bogatstvo može dovesti do pohlepe, ako se zloupotrebljava ili pretjeruje. Pohlepa može dovesti do gubitka bogatstva, ako se ne kontrolira ili kažnjava. Stoga je važno imati ravnotežu, i znati kada je dosta.
Pohlepa i zavist: jednojajčani blizanci
Zdravo natjecanje je prirodno, ali kada se dovede do krajnosti, može se pretvoriti u opasnu opsesiju. Oni fiksirani na to da budu najbolji često su vođeni nezasitnom pohlepom i zavišću, doživljavajući svijet kao bojno polje gdje postoje samo pobjednici i gubitnici.
Jedan primjer ove destruktivne potrage može se pronaći u priči o rimskom generalu Marku Krasu, često slavljenom kao “najbogatijem čovjeku u Rimu”. Unatoč ogromnom bogatstvu i moći, Krasa je izjedala od žeđ za još. Njegova pohlepa ga je navela da pokuša osvojiti Partiju 53. pr. Kr., a ta kampanja ga je na kraju koštala života. Legenda kaže da su mu Parti, kada je pogubljen, ulijevali rastopljeno zlato u usta, simbolično ismijavajući njegovu nemilosrdnu žeđ za bogatstvom.
Kombinacija pohlepe i zavisti, često dovodi do katastrofalnih posljedica. Pohlepa, stalna želja za nadmašivanjem i gomilanjem pod svaku cijenu, često je povezana s osjećajem prava/zasluge. To je također rupa bez dna. Pohlepni pojedinci mogu biti privremeno zadovoljni svojim posljednjim postignućem, ali se ubrzo vraćaju osjećajima nezadovoljstva i praznine. Ovaj neumoljivi i začarani krug znači da nikada ne mogu postići osjećaj ispunjenja i užitka koji traže.
Zavist, s druge strane, karakterizira nezadovoljstvo i ogorčenost prema onima koji posjeduju ono što zavidni žele. Ove osobe se stalno uspoređuju s drugima i žale na njihov uspjeh, ljepotu, sreću ili bogatstvo. Oni svaku prijetnju svom statusu ili postignućima doživljavaju kao narcisoidnu povredu. Nedostatak onoga što drugi imaju pojačava njihov osjećaj niskog samopoštovanja i samosažaljenja, što često dovodi do ponašanja usmjerenog na potkopavanje onih kojima zavide.
Teror blizanaca
Pohlepa i zavist na mnogo su načina poput jednojajčanih blizanaca. Obje su složene ljudske emocije s teškim negativnim psihološkim učincima. Također su usko povezane sa željom za stjecanjem, bilo da se radi o bogatstvu, imetku, statusu ili priznanju.
Obje također proizlaze iz društvenih usporedbi. Pohlepa se pojavljuje kada se ljudi uspoređuju s drugima koji imaju više, što dovodi do želje da im se približe ili ih nadmaše. Zavist se javlja kada se pojedinci uspoređuju s onima koji posjeduju ono što žele, što rezultira osjećajem neadekvatnosti i ogorčenosti.
Iz psihološke perspektive, pohlepa često proizlazi iz emocionalne traume i nezadovoljenih potreba. Pohlepni ljudi često koriste predmete ili imovinu kao zamjenu za svoju prazninu. Slično tome, ta praznina i osjećaj neadekvatnosti često su u srcu zavisti.
Pojedinci vođeni pohlepom ili zavišću često nemaju samoodržive navike, oslanjajući se na vanjske izvore pohvale i afirmacije kako bi održali psihološku ravnotežu. Unatoč tome, oni ostaju trajno nezadovoljni, zaslijepljeni svojim željama.
Kada je umjerena, želja za bogatstvom, moći i statusom može pokrenuti pozitivne ambicije i potaknuti ljude prema njihovim ciljevima. Međutim, kada te želje postanu sveobuhvatne, kao što se vidi u Krasovoj priči, dovode do nemilosrdnih i štetnih postupaka. U današnjem materijalističkom i kapitalističkom svijetu, gdje se potiču prava i usmjerenost na sebe, ove osobine mogu spriječiti potragu za smislenim životom.
Pet koraka do pobjede nad pohlepom i zavišću
Rješavanje ovih problematičnih obrazaca ponašanja zahtijeva usmjeravanje fokusa s pretjerane usredotočenosti na sebe i nemilosrdne želje za materijalnim posjedima. Prema knowldage.insead, to uključuje promjenu načina razmišljanja i prioriteta kako bi osoba postigla zdraviju ravnotežu u svom životu. Ako ste upali u zamku pohlepe i zavisti, evo kako se iz nje izvući
1. Shvatite korijene svojih emocija
Prvi korak je priznavanje prisutnosti tih emocija u vama. Tek tada možete uzeti vremena za introspekciju i istraživanje onoga što pokreće vaše osjećaje pohlepe i zavisti.
Razmislite o svom temeljnom identitetu, vrijednostima koje vode vaše postupke i uvjerenjima koja oblikuju vaše perspektive. Ispitivanje vaših motivacija i želja, prividnih i skrivenih, pomoći će vam da shvatite što potiče te negativne emocije.
2. Usredotočite se na ono što je bitno
Odredite što vas čini zadovoljnim i dobrim u vezi sa sobom. Imati jasnu svrhu pomoći će vam da se usredotočite na ono što je uistinu važno i izbjeći nepotrebne želje. Iznad svega, shvatite da gomilanje imovine ili uspoređivanje s drugima neće donijeti zadovoljstvo za kojim žudite. Ova potreba za više samo će pojačati osjećaj neadekvatnosti.
3. Koncentrirajte se na napredak i osobni rast
Kao što su pohlepa i zavist isprepleteni, tako su i suosjećanje, empatija i osjećaj društvene odgovornosti. Kad god se pojave negativni osjećaji, razmislite o tome što ih pokreće. Razumijevanje vaših motivacija omogućuje vam donošenje svjesnijih odluka.
Pomaknite fokus s pohlepe i zavisti na vlastiti napredak i osobni rast. Priznajte svoje pozitivne kvalitete i postignuća,
4. Vježbajte zahvalnost i poniznost
Pokušajte cijeniti dobre stvari koje već imate. Kultiviranje osjećaja zahvalnosti za ove pozitivne aspekte u vašem životu, velike i male, može suzbiti želju za više. Kao što je grčki filozof Epikur jednom rekao: “Tko nije zadovoljan s malim, nije zadovoljan ni sa čime.” Razvijanje istinske empatije za druge pokušavajući razumjeti njihove perspektive i iskustva može pomoći u pomicanju vašeg fokusa sa sebičnih želja i pretjeranog natjecanja na osobni rast i samopoboljšanje.
Poniznost je još jedan način da ublažite osjećaje grandioznosti i stalnu potrebu za više. Pokazivanje empatije i velikodušnosti prema onima koji su manje sretni može vam donijeti veće zadovoljstvo.
5. Pronađite ispunjenje kroz pomaganje drugima
Uključivanje u aktivnosti koje su više usmjerene na zajednicu, kao što je volontiranje ili pomaganje potrebitima, skreće vašu pozornost s osobne pohlepe i zavisti. Provođenje vremena s ljudima koji su manje potrebni i pohlepni može pružiti pozitivnu potporu za različite vrste ponašanja.
Također biste mogli otkriti zadovoljstvo u postignućima drugih. Dijeleći svoje resurse i podržavajući druge, možete iskusiti osjećaj posrednog zadovoljstva i ispunjenja.
Financa.ba
