Ako ne učinite nešto po tom pitanju, uspoređivanje s drugima učinit će vas jadnima. Obraćanje pažnje na ono u čemu su drugi ljudi bolji od vas može se činiti kao opako iskorjenjivanje. Ali, koristeći prave alate, svoju zavist možete iskoristiti da otkrijete što je to što zapravo cijenite i koji je to put koji želite za sebe.
U 5 koraka pobijedite svoju zavist, dekodirajte je i pretvorite u pozitivno djelovanje:
1. Osluškujte svoje najjače okidače
Prije dvadeset godina, dok je čekala da se skuha kava, mlada je pravnica prelistala alumni časopis svojeg pravnog fakulteta. Kad je pročitala o jednom studentu koji je bio pisac s punim radnim vremenom, želudac joj se spustio poput lifta – ali to je navelo Gretchen Rubin, sada autoricu bestselera New York Timesa, da izgrađuje novu, spisateljsku, karijeru
Tako je – njezina promjena karijere nije se dogodila zbog razgovora sa šefom ili posjeta životnom treneru. To se dogodilo jer je osjećala očajničku zavist na tuđem životu. Kada vidite da zavidite nekome što radi nešto što vi želite raditi, čak i ako niste svjesno dopustili sebi da to želite, može vas naučiti što je to što cijenite.
Samosvijest vam može pomoći da svoje osjećaje pretvorite u nešto korisno, stoga sljedeći put kad osjetite zavist, zapitajte se:
- Što oni imaju zbog čega se osjećam manje vrijednim?
- Kakvu prazninu vjerujem da bi to popunilo?
- Želim li doista ono što oni imaju?
- Ako da, koliko to želim, i isplati li se nešto poduzeti da pokušam to isto dobiti za sebe?
Što su vaši odgovori konkretniji, to ćete bolje moći preusmjeriti svoje emocije u akcije i strategije.
2. Pazite da vaša zavist ne postane zlonamjerna
Zavist izazvana uspoređivanjem s drugima može biti izvrstan motivator i vodič. Može nas i ozlojediti.
Psiholozi razlikuju benignu zavist, kada se nekome divimo i pokušavamo ga oponašati, i zlonamjernu zavist, kada nam se druga osoba ne sviđa jer ima ono što mi želimo. To je razlika između “Imaju penthouse stan i super je kako su ga dobili” i “Mrzim što njihov dom ima panoramski pogled i želim da pate.”
Da budemo jasni: oboje je bolno. Benigna zavist motivira nas da radimo više na poboljšanju, dok nas zlonamjerna zavist čini zlobnima.
Često kada uočimo oskudicu osjećamo zlonamjernu zavist. Ali u mnogim slučajevima, sposobnost druge osobe da nešto postigne dokaz je da i mi to možemo.
Da promijenite svoje razmišljanje iz zlonamjerne zavisti u onu benignu, isprobajte ove fraze:
- “ _____ me nadahnjuje. Možda mogu učiti od nje ili je zamoliti da mi bude mentor.”
- “Nisam učinio ono što su oni učinili . . . još.”
- “Svaka je osoba na vlastitom putu. Zahvalan sam na svom.”
- “Kad bi moji omiljeni uzori prestali to što rade, ne bih mogao uživati u njihovom nevjerojatnom radu.”
3. Gledajte širu sliku
Ako vidite prijatelja kako je postigao osobnu prekretnicu, lako ćete osjetiti da ste zaostali u svome životu. Ali ako mislite na 10 ili 20 svojih poznanika, velika je vjerojatnost da će ih hrpa biti u istom položaju kao i vi.
U eksperimentu su istraživači tražili od ljudi da procijene svoje trkačke sposobnosti. Otkrili su da su se sudionici spontano uspoređivali s najboljim trkačem kojeg su se mogli sjetiti i smatrali se ne tako dobrima. Istraživači su zatim potaknuli sudionike da navedu 10 najboljih trkača koje su osobno poznavali. Razmišljajući o sedmom ili devetom najboljem trkaču s kojim su se susreli, ljudi su se odjednom osjećali puno bolje. Usporedba sa širom grupom smanjila je ogroman jaz između njih samih i onoga što su smatrali “dobrim”.
Psiholozi također otkrivaju da širenje vaše perspektive može biti od pomoći kada doživite ono što oni nazivaju netolerancijom na uskraćenost: kada ne dobijete ono što želite i to vas tjera da uronite u očaj.
Sljedeći put kada očajnički žudite za onim što netko drugi ima, zamijenite pitanje “Zašto ja to nemam?” s “Imam li ja dovoljno?”
Velike su šanse da možete preživjeti bez onoga za čim žudite, a činjenica da to nemate nema nikakvog utjecaja na vašu vrijednost kao osobe.
4. Usporedite sitnice
Prije nekoliko godina Liz je saznala da joj je prijateljica promaknuta i da će uskoro voditi tim od 200 ljudi. Liz je obuzela zavist. “Znači li moja ljubomora da bih trebala promijeniti sve svoje planove?” pitala se. “Jesam li pogriješila u vezi s tim tko sam i što želim?”
Ali sljedećeg jutra Liz se probudila sa sigurnošću da se ne želi mijenjati sa svojom prijateljicom. Zapravo nije čeznula za svakodnevnicom koja je dolazila s ulogom mendžerice; samo je željela prestiž i društvenu potvrdu objave velikog, uzbudljivog postignuća.
Razmišljanje o jednom danu u životu pomoglo je Liz da shvati da ne treba promijeniti cijelu svoju karijeru, već da umjesto toga treba nastaviti svojim trenutnim putem i tražiti više prilika da se pokaže.
Evo popisa pitanja koja vam mogu pomoći da napravite bolje usporedbe:
- Kako bi izgledao jedan dan u takvom životu?
- Koje konkretne dijelove tog života želim?
- Koje konkretne dijelove tog života ne želim?
- Kakvo iskustvo ta osoba ima?
- Temelji li se ova usporedba na nekoj zamišljenoj/boljoj verziji mene ili na očekivanjima drugih ljudi/društva od mene?
- Jesam li spreman odreći se dobrih stvari u svom sadašnjem životu da bih imao to nešto?
5. Usporedite sebe sada sa sobom od prije
Možda nećete uvijek biti točno tamo gdje biste željeli biti, ali velike su šanse da ni sada niste gdje ste bili prethodno. Zaustaviti se kako biste pregledali svoja postignuća – i vještine koje ste razvili kao rezultat – može vam pomoći da se osjećate ponosnima na svoj napredak i oslobodite se zlonamjerne zavisti.
Iako je čitateljica Eliza oduvijek voljela planine, izbjegavala je trčanje ili planinarenje jer ju je astma dovodila u nepovoljniji položaj u usporedbi s ostalima. U svojim kasnim dvadesetima konačno se odlučila za to, čak i ako to znači da će za to ići sporijim tempom.
“Nikad neću moći planinariti tako brzo kao drugi”, rekla je. “Uvijek ću biti sporija zbog svog kapaciteta pluća. Jedina osoba s kojom se mogu i trebam uspoređivati sam ja sama.” Elizina upornost i novi stav su se isplatili: neposredno prije svog 30. rođendana uspješno je odradila petodnevno planinarenje.
Jednostavan način da vam ova vrsta samousporedbe postane navika je da na kraju svakog mjeseca odvojite nekoliko minuta da razmislite o ovim pitanjima:
- Što sam naučio u proteklih nekoliko tjedana?
- Što je bilo teško i kako bih tome drugačije pristupio s obzirom na ono što sada znam?
- Kakav sam napredak napravio?
Da, uspoređivanje sebe s drugima je neizbježno, ali primjenjujući neke od gore pobrojanih savjeta možete naučiti zavist upotrijebiti u svoju korist. Upamtite da se obično vidi samo vrh ledenog brijega, osobito na društvenim mrežama – netko čiji se život na Instagramu čini savršenim možda se nosi s poteškoćama kojih vi niste ni svjesni. Posljednje dobro pravilo je da balans napravite uspoređujući prema gore (gledajući ljude koji imaju više od vas) i prema dole (gledajući one koji su lošiji od vas).
Izvor: Ted
