Približavanje zime i pad temperatura potaknuli su rast cijena plina na referentnoj nizozemskoj burzi TTF. Tamo su krajem studenoga dosegnule najvišu razinu od listopada prošle godine, od 48,65 eura po megavat-satu. Ovo predstavlja povećanje od čak 30 % od početka jeseni. Dok je najniža cijena u ovoj godini zabilježena krajem veljače, kada je iznosila 28,8 eura.
Pored povećane potražnje zbog hladnijeg vremena, rast cijena uzrokuju i strahovi od gubitka preostalih isporuka ruskog plina zbog mogućeg isteka ugovora o tranzitu kroz Ukrajinu.
Uz izazove u opskrbi, trgovanje plinom na tržištu postalo je složenije, a zarada manja. Ovo je dovelo do toga da neki kupci ponovno traže ruski plin. Austrijski OMV dodatno je zakomplicirao situaciju kada je odlučio odbiti odštetu od Gazproma od financijskih obveza, što je rezultiralo obustavom isporuka. Iako ruski plin i dalje stiže u Austriju, sada se kupuje preko burze i posrednika. Istodobno, njemačka pristojba za skladištenje plina, koja će od siječnja porasti za 20 %, povećava troškove za zemlje poput Austrije i Češke. Ovo bi moglo dovesti do poskupljenja energije od sedam posto.
Krši li Njemačka pravila EU?
Austrija i Češka snažno kritiziraju njemačku pristojbu, smatrajući je nepoštenim opterećenjem koje krši pravila EU-a. Austrijska gospodarska komora istaknula je da je ova pristojba Austriju od 2022. stajala više od 50 milijuna eura te poziva na njezino ukidanje. Češki premijer Petr Fiala, iako nije zadovoljan korištenjem ruskog plina, priznao je da trenutna opskrba ovisi o troškovima. U studenom je više od 90 % češke opskrbe činila isporuka ruskog plina preko Ukrajine i Slovačke. Ovo pokazuje povećanu ovisnost unatoč političkim pritiscima.
Europska komisija apelirala je na Njemačku da ukine prekogranični element pristojbe. Smatra da on narušava unutarnje tržište EU-a i otežava članicama potragu za alternativnim izvorima opskrbe. Njemačka je najavila zakon koji bi omogućio izuzeća nakon žalbi Austrije, Mađarske, Slovačke i Češke. U međuvremenu, rast cijena plina na TTF burzi nastavlja pritiskati srednju Europu. Ovo dodatno ističe potrebu za brzim rješavanjem regulatornih i opskrbnih problema kako bi se smanjili troškovi energije, prenosi EnergyPress.
