Europa bi trebalo u potpunosti prijeći na električna vozila (EV) za nešto više od jednog desetljeća. Planirani rast prodaje klimatski prihvatljivih električnih vozila zaustavljen u prvoj polovini 2024. godine. Ovo su pokazali novi podaci Europskog udruženja proizvođača automobila (Acea).
Brojke govore da skromnih 4,4 posto ukupnog rasta prodaje novih automobila u Europi, koje potiče prvenstveno od hibridnih vozila. To se svakako ne uklapa u očekivanja auto-kompanija koje pokušavaju poboljšati prodaju električnih vozila.
U prvoj polovini 2024. godine registracija novih automobila porasla je za 4,5 posto, dostigavši skoro 5,7 milijuna jedinica. Međutim, opseg registracije ostaje relativno nizak (-18 posto) u usporedbi s nivoima prije pandemije. Najveća tržišta u EU bloku su pokazala pozitivan, ali skroman učinak, pri čemu su Španjolska (5,9 posto), Njemačka (5,4 posto), Italija (5,4 posto) i Francuska (2,8 posto) zabilježile rast.
Hibridna vozila povećavaju tržište
Prodaja hibrida, ne uključujući plug-in hibride, porasla je za 21 posto, na nešto više od dva milijuna ili skoro 30 posto tržišta. Prodaja električnih vozila porasla je u lipnju za 1,6 posto međugodišnje, na 954.094 jedinica ili 13,9 posto tržišta.
U lipnju su automobili na baterije činili 14,4 posto tržišta u EU, što je pad sa 15,1 posto prethodne godine. Istovremeno, hibridna električna vozila su povećala svoj tržišni udio sa 24,4 posto na 29,5 posto. Zajednički udio automobila na benzin i dizel pao je na 47,1 posto, sa 50 posto.
Podaci pokazuju da vozači još uvjek više preferiraju motore sa unutarnjim sagorjevanjem. Tako da benzinska vozila imaju najveći tržišni udio u prodaji od 35,2 posto. Ipak, prodaja je u padu i to za 1,5 posto. Još veći pad bilježe dizel vozila, i to za 7,9 posto.
Prodaja vozila na prirodni plin, tečni naftni plin, superetanol i druga goriva bila je veća za 6,9 posto, preneo je AFP. Iako su europski proizvođači u proteklom periodu predstavili više novih modela e-automobila. Očigledno da to nije urodilo plodom, jer je evidentan nedostaka rasta prodaje.
Postoji više faktora zbog čega se bilježi pad prodaje električnih vozila, a jedan od njih je i taj što su vladini poticaji za kupovinu električnih vozila opali u nekim državama. Još uvek je malo modela po pristupačnim cijenama, koje bi eventualno mogli kupiti oni sa skromnijim zaradama.
Acea je saopćila da, iako je ukupna prodaja na europskom tržištu automobila skromno porasla u prvoj polovini godine na skoro 6,9 milijuna vozila, ona ostaje znatno niža od nivoa prije pandemije. U Europi je u prvoj polovini 2018. prodano oko 8,7 milijuna vozila.
Europa zabrinuta zbog kineske auto ekspanzije
Dok Europa strepi što će biti s električnim automobilima, odnosno hoće li prodaja iz godine u godinu rasti, Kina nema taj problem. Očekuje se da će kineski proizvođači automobila nastaviti brzo osvajati tržišta izvan svoje matične države. Cilj im je dostići 33 posto učešća u globalnom automobilskom tržištu do 2030. godine, pokazao je izvešće konsultantske kompanije AlixPartners.
Ova kineska automobilska ekspanzija brine europske proizvođače, a da briga bude veća doprinosi podatak da proizvođači električnih vozila (EV) u Kini bilježe rast u svibnju, pa je udio e-automobila u ukupnoj prodaji u ovoj zemlji iznosio 40 posto. Odnosno – četiri od deset putničkih vozila imalo je „punjač“, prenio je Electrive.com.
Da bi se zaštitila od kineske invazije e-vozila, Europska unija je uvela privremeno više carine na uvoz električnih vozila iz Kine. Istakla je da i dalje vodi pregovore sa ovom zemljom, kako bi se situacija riješila.
Carine su uvedene na devet mjeseci nakon pokretanja istrage o navodnim subvencijama u Kini. Pošto je Europska Komisija zaključila da kineski proizvođači EV profitiraju od neopravdanog subvencioniranja. Time se nanosi šteta proizvođačima električnih vozila u Europi. Privremene carine se primenjuju od 5. srpnja i bit će na snazi četiri mjeseca, do nove odluke koja bi mogla da ih produži na pet godina.
