Znate što radite – nosite mobitel sa sobom u krevet, radite svaki vikend i čini se da nikada nemate vremena za opuštanje. Stalno mislite na posao i on vam je jednako važan kao obitelj i djeca.
Možda ste radoholičar. Danas se težak i prekovremeni rad često smatra preduvjetom za uspjeh, stoga ne čudi da se radoholizam može promatrati kao prednost, prije nego prava ovisnost što zapravo jest.
Stručnjaci kažu da je radoholizam ozbiljna ovisnost. Na primjer, u Japanu se naziva “karoshi” ili “smrt od previše rada”. Također, prema rezultatima jednog nizozemskog istraživanja, ljudi se mog zaista razboljeti od pokušaja da prestanu raditi, a taj se fenomen naziva “bolest dokolice”. Radnici su, čini se, toliko navikli na pretjerani rad da se, vikendima i na godišnjem odmoru, razbole od pokušaja da se opuste i odmore.
Radoholičari obično nastavljaju raditi i nakon što su prešli granicu iscrpljenosti, zbog čega čine pogreške i onda rade još teže kako bi ih popravili. Također, kada i ostvare ono oko čega su se toliko trudili, to ih ne ispunjava. To dovodi do opsesivnog ‘natjeravanja’ ciljeva, što najčešće ne vodi nikamo, jer se radi o začaranom krugu iz kojeg nema izlaza.
Prepoznavanje da je radoholizam kompulzivni poremećaj ponašanja je prvi korak da se osobi pomogne shvatiti kako je njen životni stil izvan ravnoteže i predstavlja ozbiljan rizik. Iza radoholizma, obično, leže drugi problemi kao što su perfekcionizam, pretjerana potreba za kontrolom, strah ili nisko samopouzdanje. Radoholičar će često raditi kako bi izbjegao druge probleme, a izbjegavanje postaje obrazac ponašanja koji je teško promijeniti.
Kao i svaku ovisnost, radoholizam bi trebalo tretirati kombinacijom različitih pristupa koji uključuju savjetovanje, prilagodbu ponašanja, hipnozu, promjene u životnom stilu i intervenciju obitelji. Donosimo nekoliko savjeta kako se nositi s radoholizmom:
Potražite pomoć
Savjetovanje će vam pomoći da se usredotočite na širu sliku i svoju energiju usmjerite s posla na odmor, relaksaciju i rekreaciju.
Isplanirajte dokolicu
Unesite vježbanje, izlaske u kino i ostale aktivnosti za odmor i dokolicu u svoj kalendar i smatrajte ih sastancima, kao što to činite i s klijentima ili korisnicima.
Otkrijte pravi izvor radoholizma
Možda vas tjeskoba ili nedostatak samopouzdanja tjeraju da nešto dokazujete sebi ili drugima? To često može biti jezgra problema.
Postavite granice
Odlazite s posla u 17 i ostavite posao u uredu. To zahtijeva samodisciplinu i usredotočenost. Kolega koji će vas na to podsjećati može pomoći.
Naučite delegirati
Mnogi radoholičari vjeruju da samo oni mogu posao obaviti kako treba (perfekcionizam). Naučiti pustiti stvari i eliminirati potrebu za kontrolom su dvije moćne strategije kako biste se oslobodili radoholizma.
Izvor: MojPosao
