U aktualnim, promjenjivim okolnostima koje nameću ekonomska događanja diljem svijeta, izbori koje potrošači prave o tome na što, kada i gdje troše, mogu pomoći u razumijevanju novih trendova. Izvještaj „Promjene u novčanicima“ koji je izradio Mastercard ekonomski institut pruža uvid u to kako se potrošači čvrsto drže navika koje im osiguravaju praktičnost, bolja iskustva ili i jedno i drugo.
Najnoviji izvještaj Mastercard ekonomskog instituta na osnovu kombinacije jedinstvenih i često korištenih ekonomskih metrika odgovara na tri ključna pitanja – što, kada i gdje potrošači kupuju i pokazuje da se mijenjaju preference u pogledu potrošnje.
Rast cijena utječe na to kako potrošači rebalansiraju svoju potrošnju na osnovne potrebe i užitke, a pokazatelji govore da se posljednjih godina najviše troši na putovanja i hranu.
- Potrošačima su i dalje važna putovanja. Na globalnom nivou, rezervacije letova tijekom ovog ljeta (svibanj-kolovoz) za 15% su nadmašile nivo iz 2019. godine, usprkos povećanim logističkim izazovima i većim cijenama. Letovi na kraćim destinacijama u najvećoj mjeri su potakli rast u segmentu putovanja (+20% u usporedbi sa dugim letovima), osim u europskim zemljama gdje putnici imaju alternative za kraća putovanja.
- Ljudi vole ići u restorane. Potrošnja u restoranima je porasla za 25% ove godine u usporedbi sa istim periodom 2021. godine, dok je potrošnja na kupovinu namirnica – uglavnom zbog inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... – porasla za 14%. Kada se promatraju dugoročni trendovi, online kupovina namirnica je porasla za 70% u odnosu na period prije pandemije, dok je kupovina namirnica u trgovinama porasla za 25%. Ovo govori u prilog činjenici da se potrošači sve više okreću digitalnim tehnologijama, kao i da će se zadržati potrošačke navike stvorene na osnovu praktičnosti korištenja.
Mala poduzeća su u najvećoj mjeri bila suočena sa rizikom od zatvaranja tijekom pandemije, što je dovelo do ubrzanog prelaska na online poslovanje. Mala poduzeća koja posluju preko interneta, posebno ona koja se bave računovodstvom, edukacijom i brigom i radom na sebi – rastu 1,5 – 2 puta brže od većih poduzeća iz uslužnog sektora. Ovo je posebno vidljivo u Belgijij, Brazilu, Kanadi, Italiji i Singapuru.
U sektoru maloprodaje, veliki trgovci porasli su za 66% u kolovozu ove u usporedbi s kolovozom 2019. godine, dok su mala poduzeća porasla za 27% u istom periodu. Razlika se posebno primjećuje u naprednim ekonomijama poput Australije, Njemačke, Hong Konga i Singapura.
Rad od kuće i prelazak na digitalno poslovanje mijenjaju ustaljena pravila i navike, a vrijeme za kupovinu i potrošnju može biti bilo koje doba dana. Ovo ima značajne implikacije na radnu snagu i lanac opskrbe za trgovce, restorane i druga poduzeća.
Sve se više troši radnim danima. Globalno, otprilike 5% ukupne potrošnje vikendom u tržnim centrima se prebacilo na radne dane, što predstavlja približno 22,3 milijarde dolara u prodaji na globalnom nivou.
U SAD-u, ova vremenska promjena se vidi i u odlascima u kina, gdje je kumulativno 3% prodaje prešlo sa subote i nedjelje na radne dane – uglavnom na četvrtak, i u manjoj mjeri na ponedjeljak.
Promjene u preferencijama potrošnje dolaze kako se potrošači navikavaju na novi ritam. Usprkos borbi sa rastućim cijenama, kamatnim stopamaKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... i rastućom ekonomskom neizvjesnošću, potrošači nastavljaju donositi svoje potrošačke odluke na osnovu toga koliko se one uklapaju u njihov stil života.
Bricklin Dwyer, glavni ekonomist kompanije Mastercard i direktor Mastercard ekonomskog instituta
