Rusija je u travnju zadržala status najvećeg dobavljača sirove nafte Kini već dvanaesti mjesec zaredom. S isporukama koje su porasle za 30 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Podaci su to kineske glavne carinske uprave.
Kineski uvoz sirove nafte iz Rusije, uključujući opskrbu putem cjevovoda i morskim putem, iznosio je u travnju 9,26 milijuna metričkih tona. Odnosno 2,25 milijuna barela dnevno (bpd), prema podacima glavne carinske uprave.
U odnosu na ožujak, obujam kineskog uvoza iz Rusije smanjen je za 11,8 posto. A također je manji za 12,1 posto u usporedbi s rekordnim uvozom iz lipnja 2023. od 2,56 milijuna barela dnevno. Ipak, kineski uvoz iz Rusije od početka ove godine porastao je za 17 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, dosegnuvši 37,79 milijuna tona ili približno 2,28 milijuna barela dnevno. Što čini 21 posto ukupnog uvoza ovog najvećeg svjetskog uvoznika sirove nafte, piše Seebiz.
Prema podacima carinske uprave, uvoz iz Saudijske Arabije, koja je u travnju prošle godine bila najveći dobavljač Kine, smanjen je za četvrtinu u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Uvoz je iznosio 6,34 milijuna tona, odnosno 1,54 milijuna barela dnevno, zbog viših cijena. Naime, Saudijska Arabija je povećala travanjsku prodajnu cijenu nafte za Aziju na 1,70 dolara po barelu, s prethodnih 1,50 dolara.
Uvoz iz Malezije, koja je ključni pretovarni centar za naftu iz Irana i Venezuele te četvrti najveći izvor uvoza, ostao je uglavnom stabilan u usporedbi s prošlom godinom. Na približno 980.000 barela dnevno.
Prema najnovijim podacima carinske uprave, Kina je uvezla 0,19 milijuna tona nafte iz Venezuele. Čime je ukupni uvoz od početka godine dosegao 0,92 milijuna tona, odnosno 55.000 barela dnevno. Ovo povećanje je rezultat privremenog ublažavanja američkih sankcija Caracasu.