Rusko tržište, s populacijom od gotovo 150 milijuna stanovnika, ostaje atraktivno za strane kompanije. Prema riječima ekonomista austrijskog instituta WIIW, Vasilyja Astrova, samo 12 posto zapadnih poduzeća u potpunosti je napustilo Rusiju zbog rata u Ukrajini i zapadnih sankcija.
Mnoge srednje velike tvrtke nastavile su poslovanje, ali bez javnog isticanja te odluke. Nakon početka rata, mnoge zapadne kompanije najavile su povlačenje, ali dvije godine kasnije tržište je napustilo tek 9,5 posto poduzeća. Dodatnih 32,2 posto smanjilo je opseg poslovanja, pokazuju podaci iz izvješća objavljenog u svibnju prošle godine.
Odljev stranog kapitala značajno je usporio, što je dijelom posljedica regulatornih prepreka koje postavlja ruska vlada. Unatoč sankcijama, rusko gospodarstvo nastavilo je s rastom, a uvoz zapadnih proizvoda s dvojnom namjenom uspješno je nadoknađen.
Kako bi oslabila ruske vojne kapacitete i tehnološki razvoj, Europska unija zabranila je izvoz određene elektronike, proizvodnih strojeva i dijelova za satelite. Međutim, Rusija je pronašla alternative u uvozu iz Kine i Turske, čime je nadomjestila gubitak europskih proizvoda tijekom 2023. godine.
Prema Astrovu, globalna zelena tranzicija mogla bi negativno utjecati na Rusiju. Zemlja je izrazito ovisna o prihodima od izvoza nafte i plina, a smanjenje potražnje za fosilnim gorivima dugoročno bi moglo oslabiti njezinu ekonomiju.
Još jedan izazov predstavlja masovni odlazak kvalificiranih radnika, osobito u sektoru informacijskih tehnologija. Od početka rata, iz zemlje je otišlo oko milijun stručnjaka, mnogi iz straha od represije i mobilizacije. Iako se dio njih vratio, procjenjuje se da još uvijek nedostaju stotine tisuća radnika.
Kako navode Financije, ekonomski izazovi za Rusiju sve su izraženiji. Unatoč otpornosti tržišta, dugoročni faktori poput smanjenja radne snage i energetske tranzicije mogli bi oslabiti njezinu gospodarsku stabilnost.
