Doznake iz inozemstva nastavljaju rasti, što potvrđuju podaci za drugi kvartal ove godine. U tom razdoblju, Bosna i Hercegovina primila je više od 1,1 milijardu konvertibilnih maraka (KM). Ukupni iznos doznaka za prvih šest mjeseci dosegao je 1,97 milijardi KM, što je znatno više nego prošle godine.
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupni tekući transferi u drugom kvartalu iznosili su oko 1,5 milijardi KM. To predstavlja povećanje u odnosu na prvi kvartal, kada je iznos bio 1,2 milijarde KM. Tijekom prvih šest mjeseci ove godine, ukupni tekući transferi premašili su 2,6 milijardi KM.
Od ukupnih transfera, čak 1,1 milijarda KM odnosi se na osobne doznake, odnosno novac iz inozemstva. U odnosu na prvi kvartal, kada je stiglo 857 milijuna KM, zabilježen je značajan porast. Tijekom prošle godine, za isto razdoblje, iznos doznaka bio je 1,76 milijardi KM, što potvrđuje kontinuirani rast.
Preostalih 373,8 milijuna KM uključuje druge tekuće transfere, od čega se 331,19 milijuna KM odnosi na mirovine iz inozemstva. I ovaj segment bilježi rast u odnosu na prvu četvrtinu godine, potvrđuju za BHRT iz Centralne banke BiH.
Europa, Skandinavija i Sjeverna Amerika imaju najbrojniju dijasporu
Podaci o zemljama iz kojih dolaze doznake nisu detaljno dostupni, navode iz Centralne banke. Pretpostavlja se da najveći iznosi stižu iz zapadne Europe, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bosanskohercegovačka dijaspora najbrojnija.
Profesor Predrag Mlinarević s Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu naglašava da su doznake ključne za ekonomsku stabilnost zemlje. Doznake godišnje dosežu vrijednost od četiri do pet milijardi KM, što čini oko 20% raspoloživog dohotka građana. One omogućuju financiranje trgovinskog deficita i potiču domaću potrošnju, koja je glavna komponenta agregatne potražnje.
Unatoč važnosti, Mlinarević smatra da potencijal dijaspore nije dovoljno iskorišten. Ulaganja dijaspore mogla bi povećati proizvodnju i zapošljavanje, doprinositi održivom gospodarskom razvoju te potaknuti strukturne promjene. Kao pozitivan primjer navodi Irsku, koja je putem ulaganja dijaspore postigla gospodarsku transformaciju.
Irska je dijasporu privukla stimulativnim poreznim uvjetima i ulaganjem u obrazovanje, što je omogućilo tehnološki razvoj. Prema Mlinarevićevim riječima, BiH bi trebala slijediti sličan model kako bi iskoristila potencijale svoje dijaspore.
Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara, također naglašava važnost ovih sredstava. Novac iz inozemstva pomaže obiteljima da ulažu, kupuju i održavaju financijsku stabilnost. Bez tih sredstava, situacija u zemlji bila bi znatno teža, zaključuje Bago.
