Svijet korporativne špijunaže nije ograničen na svijet filmova o Jamesu Bondu ili špijunskih romana, ona je stvarna prijetnja raznim industrijama.
Financijska i komercijalna dobit primarni je pokretač kibernetičkog kriminala.
Što je korporativna špijunaža?
Korporativna špijunaža također je poznata kao industrijska špijunaža, korporativno špijuniranje ili ekonomska špijunaža. Ova praksa uključuje krađu vrijednih podataka i informacija tvrtke.
Kao i svaki drugi oblik cyber napada, ova praksa obuhvaća širok raspon tehnika koje su sve osmišljene za dobivanje osjetljivih informacija ili ometanje poslovnih operacija.
Koji su različiti oblici korporativne špijunaže?
Industrijska špijunaža ili korporativna špijunaža sastoji se od dva glavna oblika:
1. Stjecanje intelektualnog vlasništva
Inovativni proizvodni procesi i tehnike intelektualno su vlasništvo koje je na meti korporativne špijunaže. Osim toga, interni procesi i patentirani proizvodi informacije su koje će drugim organizacijama biti od koristi. Operativne informacije kao što su podaci o prodaji i potrošačima, planovi istraživanja i razvoja te marketinške strategije također su vrijedne.
2. Krađa poslovne tajne
Koristeći kombinaciju tehnika društvenog inženjeringa i zlonamjernog softvera, agenti korporativne špijunaže mogu ukrasti poslovne tajne i provoditi tehnološki nadzor organizacije.
Iako se korporativna špijunaža uglavnom događa između organizacija, vlade također mogu biti žrtve. Na primjer, potencijalni primatelj državnog ugovora mogao bi pokušati dobiti povlaštene informacije.
Za vlasnika tvrtke, ili vlasnika organizacije, ili osoblje odgovorno za njezinu unutarnju sigurnost, najbolja je praksa implementirati sigurnosne mjere kako bi vrijedne informacije bile tajne.
Da biste razumjeli kako spriječiti korporativnu špijunažu, važno je naučiti tehnike i alate koji se koriste, piše bluecube.
Alati i taktike korišteni u korporativnoj špijunaži
Ometanje posjeda. Neovlaštena osoba mogla bi dobiti pristup imovini tvrtke i pristupiti datotekama kako bi dobila informacije
Predstavljajući se kao zaposlenik. Predstavljajući se kao zaposlenik organizacije, bilo osobno ili online, netko bi mogao saznati poslovne tajne ili dohvatiti osjetljive podatke
“Napad Čovjek u sredini” / Prisluškivanje. Prisluškivanje na telefonskom sustavu ili online “napad čovjek u sredini” omogućuje ljudima da slušaju ili vide konkurentske informacije.
Hakiranje i napadi zlonamjernim softverom. Podmetanje postojećeg softvera u zlonamjerne svrhe ili postavljanje zlonamjernog softvera. Kibernetički napad na organizaciju od strane konkurenta mogao bi napadaču omogućiti pristup osjetljivim informacijama i privatnim podacima korištenjem ove taktike
Phishing napadi. Lažna e-pošta može prevariti zaposlenike da otkriju povjerljive podatke ili da kliknu poveznicu koja instalira zlonamjerni softver
Iskorištavanje loših sigurnosnih praksi. Konkurenti bi mogli iskoristiti slabosti u mrežnoj sigurnosti tvrtke kako bi dobili pristup informacijama i podacima
Korporativna špijunaža provodi se tajno i temelji se na iskorištavanju sigurnosnih slabosti i loših sigurnosnih praksi. Većinu vremena slučajevi industrijske špijunaže mogu se spriječiti robusnim postupcima i procesima.
Ometanje korporativne špijunaže i kako zaštititi organizaciju
Korporativna špijunaža može biti jedinstvena za druge oblike kibernetičkih napada. Međutim, sprječavanje te prakse slično je zaustavljanju bilo kojeg sigurnosnog incidenta.
Da bi organizacija bila sigurna da su intelektualno vlasništvo, operativni podaci i vrijedne informacije sigurni, potrebna im je sveobuhvatna sigurnosna strategija. Ovo je niz procesa i postupaka koji osiguravaju slojeviti oblik obrane.
Za svakoga tko je uključen u proces upravljanja sigurnošću organizacije, osiguravanje odgovarajuće zaštite od korporativne špijunaže ključno je.
Dva primjera načina zaštite organizacije su Zero Trust i Modern Desktop.
Što je Zero Trust ili nulto povjerenje?
Nulto povjerenje je sigurnosni koncept koji pretpostavlja da strane unutar ili izvan organizacije mogu biti ugrožene, a zatim lažno predstavljene. Ovaj se pristup oslanja na povećane provjere provjere korištenjem tehnologija kao što su multifaktorska provjera autentičnosti (MFA), status ispravnosti uređaja i enkripcija.
Ispravni procesi također su ključni za osiguranje potpune zaštite od industrijskog špijuna. Na primjer, zaposlenici bi trebali imati pristup samo internim IT sustavima koji su im potrebni kako bi ispunili svoju radnu ulogu.
Što je Modern Desktop ili moderna radna površina?
Modern Desktop uključuje rad organizacije koja koristi operativni sustav Windows 10 na internim računalnim sustavima, kao i Microsoft 365 u oblaku. Korisnicima daje pristup najnovijim alatima za produktivnost koji su sigurni i zaštićeni, a istovremeno im omogućuje i rad na daljinu.
