Kada opisujete vino, postoji nekoliko uobičajenih izraza koji se koriste da naznače što kušate ili što tražite – “suho vino” je jedan od njih. Izraz “suho” zapravo se ne odnosi na vaše osjetilno iskustvo u ustima, već na nedostatak slatkoće u vinu.
Što je suho vino?
Suho vino ima nimalo do vrlo malo ostatka šećera nakon fermentacije, što znači da možete osjetiti sve one voćne okuse iz grožđa bez slatkoće. Kada razmišljate o ispijanju soka od grožđa, to je veliki, slatki okus.
U slučaju vina, kvasci konzumiraju te prirodne šećere tijekom procesa fermentacije i pretvaraju ih u alkohol. Većina vina se ostavi da fermentira dok se gotovo svi šećeri ne pretvore u alkohol i dok u vinu ne ostane vidljiva slatkoća, što rezultira suhim vinom.
Ako vinar želi proizvesti slatko vino, može zaustaviti proces fermentacije prije nego što se potroše svi šećeri.
Razumijevanje šećera u vinu
Sav prirodni šećer u vinu dolazi iz samog voća. U vinarstvu se ta slatkoća mjeri pomoću Brixove ljestvice. Brix je mjera sadržaja šećera u grožđu koja označava zrelost. Većina grožđa se bere između 21 i 25 Brixa. U ovom rasponu, grožđe je tipično zrelo i izražava svoj cijeli spektar okusa, ali ipak nije preslatko.
Ako se beru pri vrlo niskom Brixu, bit će nedovoljno zrele i neće imati dobar okus. Razmislite o tome da zagrizete nezrelu jabuku – okusi su nerazvijeni, kredasta je i trpka na sve pogrešne načine. Ako se grožđe bere pri vrlo visokom Brixu, imat će vrlo visoke razine šećera.
To znači da ako se sav šećer tijekom fermentacije pretvori u alkohol, imat će vrlo visok tzv. ABV (Alcohol by Volume, odnosno količinu alkohola po zapremini). Ako vinar prerano zaustavi fermentaciju kako bi izbjegao proizvodnju vina s visokim postotkom alkohola, tada će ostati zaostali šećer. To će rezultirati slađim vinom.
Kako kušate slatkoću
Iako je uobičajeno misliti da suha vina nemaju ostatka šećera, često ga zapravo i imaju, samo što nepce to ne može otkriti. Mnogi ljudi ne mogu osjetiti slatkoću ako je razina šećera ispod 1,5%. Radi reference, 1% je oko 10 grama po litri ostatka šećera. Evo kako se vino dijeli na suho, poluslatko i slatko:
- Suho = > 1%
- Poluslatko = < 3%
- Slatko ili desertno vino < 6-9%
Dakle, koja su vina suha?
Iako smatramo da je većina crvenih vina suha, a neka bijela, poput rizlinga poluslatka ili slatka, svako grožđe može se napraviti na suhi način. Kako onda kada čitate etiketu znati je li suho ili nije? Malo je komplicirano. Postotak ostatka šećera gotovo nikada nije naveden izravno na etiketi; međutim, često je naveden na tehničkom listu.
Tehnički list vina sadrži manje “poetičan” tekst o vinu, a više tehničkih informacija, kao što su vrsta tla, nadmorska visina vinograda, način sazrijevanja, broj dana kontakta s kožicom i tako dalje. Ne izdaje svaki proizvođač tehnički list za svoje vino, ali to postaje sve češće jer ljudi zahtijevaju više transparentnosti kada je riječ o odabiru vina.
Ako se pitate kakvo je određeno vinu, pokušajte otići na web stranicu proizvođača i pretražiti tehnički list kako biste saznali više pojedinosti o tome kako je vino napravljeno. Tehničke listove na stranu, možete računati da će većina vina biti napravljena u suhom stilu osim ako nije predodređeno da bude desertno vino.
Određena vina “Starog svijeta” (Europa) imaju različita pravila o tome što određuje suho, poluslatko ili slatko vino. Na primjer, u Njemačkoj, gdje je rizling grožđe koje se najviše uzgaja i proizvodi se u svim stilovima, postoji zakonski skup izraza koji se pojavljuju na etiketi, zvani Prädikats, koji označavaju stil i suhoću vina. U Francuskoj postoji još jedan skup pojmova koji označavaju koliko su šampanjac i crémant suhi.
Vina su većinom suha
Dok pregledavate prolaze u vašoj lokalnoj vinoteci, većina crnih i bijelih vina vjerojatno će biti suha (osim ako niste u odjeljku za desertna vina). Ako želite dobiti mišljenje iz prve ruke o određenom vinu, pitajte vlasnika trgovine i on će vas uputiti na pravi put.
Izvor: lovetoknow
