Što kažu najveće ekonomije? Što život danas osmišljava i daje mu vrijednost? – pitanja su vrlo aktualna među istraživačima. Činilo se da su ljudi pomaknuli ljestvicu vrijednosti u životu, izbacili novac i karijeru na prva mjesta, ali za to su im bili potrebni dokazi.
Što su timovi Pew Research Centera dobili kao rezultate velikog istraživanja o smislu današnjeg života?
Za što se danas živi?
Obitelj broj jedan
Prema svim odgovorima koje su istraživači dobili od ispitanika iz 17 razvijenih gospodarstava svijeta, za većinu njih obitelj je smisao i pokretač, te razlog za rad i zaradu.
Točnije, članovi 14 gospodarstava rekli su da je obitelj na prvom mjestu. Kao najdragocjenije istaknuli su odnose s roditeljima, braćom i sestrama, djecom i unucima. Što su naveli kao najvrjednije u obiteljskom životu?
- Kvalitetno provedeno vrijeme s rodbinom
- Ponos svojih bližnjih zbog postignutih rezultata u radu i izvan njega
- Svojim potomcima žele ostaviti bolji svijet
Čak više od polovice ispitanih u Australiji, Novom Zelandu, Grčkoj i SAD-u reklo je da je obitelj nešto što im život čini ispunjenim.
Zvanje i karijera
Što se tiče pronalaženja smisla života u karijeri i zvanju, većina se slaže. Posao je jedno od prva tri mjesta po važnosti u životu i stoga je važan za osmišljavanje svakog dana. Ali što je zanimljivo?
- Talijanima je posao čak na prvom mjestu po važnosti, a tu vodeću poziciju dijele s obitelji.
- U Južnoj Koreji je, dakle, posao gotovo nebitan – samo 6% ispitanika odgovorilo je da im posao daje smisao u životu.
- U SAD-u samo trećini ispitanih život prvenstveno daje smisao radu.
Financijska stabilnost
Mnogi ispitanici ističu da im je u životu važno biti financijski osiguran te da im materijalna sigurnost daje smisao života. Neka vrsta luksuza mnogima je preduvjet za smislen život.
U 9 od 17 navedenih jakih ekonomija materijalno blagostanje jedan je od tri najveća čimbenika smisla, a u nekim područjima čak svaki peti ispitanik navodi takvo blagostanje kao najvažnije. U Južnoj Koreji materijalne su stvari na prvom mjestu, a ne obitelj ili zdravlje.
Pod materijalnim blagostanjem ispitanici su mislili na ‘hranu na stolu’, ‘krov nad glavom’, ‘pristojan prihod za uzdržavanje obitelji’ ili ‘život bez dugova’ ili ‘s dovoljno novca’ za npr. putovanje .
Glavno je gospodarstvo i zdravlje
Očekivano, zdravlje je važna kvaliteta koja daje smisao životu. Visoko je rangiran po važnosti, ali se razlikuje od sredine do sredine, odnosno od gospodarstva do gospodarstva.
Primjerice, većina Španjolaca dobro zdravlje vidi kao najveći smisao i vrijednost života. Čak 48% odgovorilo je da je zdravlje ispred materijalne sigurnosti, zvanja i karijere i obitelji.
Za razliku od stanovnika Pirinejskog poluotoka, u Tajvanu je samo 6% ispitanika odgovorilo da njihovo zdravlje daje vrijednost životu. Prema tome, može se reći da im je to nebitno.
I još zanimljivijih rezultata
Uz obitelj, poziv i karijeru, zdravlje, prijateljstva, financijsku sigurnost i hobije (sve ključne u gornjoj tablici), zanimljivo je da je kao važan za smislen život naveden i odnos prema prirodi. Zanimljivo je da “ljevičari” naginju boljem i bližem odnosu s prirodom, dok oni “desno” orijentirani prirodu ne vide kao posebnu vrijednost.
Religija, duhovnost i vjera također su navedene kao vrijednosti u životu. No, zanimljivo je da religija nije u prvih 10 faktora izvan SAD-a. Bilo koja neamerička ekonomija ne spominje religiju. Više od 5%, dok 15% Amerikanaca spominje boga i vjeru kao izvore značenja, što je čak peta najspominjanija tema.
Hobiji su aktivnost koja se kod Britanaca neočekivano našla na trećem mjestu po važnosti, dok su Japanci, Grci i Tajvanci hobije uvrstili na peto mjesto po važnosti.
Spomenuti Tajvanci zanimljivi su i dosta drugačiji od pripadnika drugih velikih gospodarstava. Njihov popis faktora koji životu daju smisao počinje s društvom, nastavlja se s materijalnom sigurnošću i obitelji, a onda se sloboda pojavljuje kao vrijednost za koju treba živjeti.
Izvor: bonitet
