U ovoj zemlji sve može poći po zlu, pa i dobra ideja o uzgoju malina, a da se upravo to dogodilo svjedoči i jedna od 94 tvrtke koje su zatvorene početkom 2024. godine.
U proteklih 16 dana u Bosni i Hercegovini propale su još 94 tvrtke. Kako javlja Capital.ba, u poduzećima Tara produkt iz Laktaša, Var-mont iz Tuzle, Malo sunce iz Mostara, Remcom iz Banovića, Iguana grafika iz Posušja, DM trans iz Sanskog Mosta i Elektroakustik. Ista procedura završena je i za firme Eco futura iz Zvornika, Nurr iz Velike Kladuše, M-sign iz Čitluka, Art of Beauty iz Kalesije, Green way-zeleni put iz Sanskog Mosta i Župa komerc iz Laktaša.
Odlazak u inozemstvo
Neki od ovih predmeta su u nadležnosti suda u Bihaću. Iskusni asset manager i stručnjak iz Bihaća Šefik Smlatić kazao nam je da se radi o gašenju poduzeća, gdje vlasnik ode u inozemstvo. Razboli se ili na drugi način odluči zatvoriti obrt.
– To je potpuno drugačiji postupak od stečaja. Poduzeća u likvidaciji su obično zdrava poduzeća, jer moraju podmiriti sva dugovanja kao uvjet za gašenje. Odnosno provesti likvidaciju u kojoj je u pravilu likvidator direktor te tvrtke. tvrtka, kazao nam je Smlatić.
No, ako malo dublje istražite ove tvrtke, neminovno ćete naići na dobro poznate probleme na našem tržištu.
Jedan otkupljivač morao je uništiti veću količinu trulih malina. Kako to nije prijavio inspekciji, dobio je kaznu od 150.000 maraka.
Elementarne nepogode i pandemija koronavirusa su pridonijeli zatvaranju tvrtki
Još uvijek postoje tvrtke koje su pretrpjele posljedice lošeg vođenja politike u malinarstvu. Firma Green way iz Sanskog Mosta je takav primjer.
– Ti ljudi su prije 12 godina došli iz Kuvajta. Kupili su zemlju za plantažu, u našem sustavu kakav je, u trenu su se razočarali, iako su svim srcem željeli da to ovdje radi, da se ljudi zaposle. Savjetovali smo im da idu na stakleničku varijantu. Da imaju kontrolirane uvjete dok se dovoljno ne prouči lokalna klima. Međutim, kupili su priču o malinama. Već 2018. dogodio se krah malina, cijena je bila toliko niska da radnici nisu mogli sastavljati kraj s krajem od dobiti. To se vuklo nekoliko godina, a onda je došao Covid, priča nam Anel Varmaz, likvidator Green way iz Sanskog Mosta. Gdje se Salwa Alshayei vodi kao vlasnik firme.
Riječ je o starijim osobama koje se nisu ni vratile u BiH nakon Covida, ali su poslale sve što je potrebno da se firma zatvori. Sve to traje već dvije godine. Varmaz, koji ima vlastite hladnjače, ostao je bez još jednog suradnika u poslu s malinama, a svaki je priča za sebe.
Prvobitna ideja poljoprivrednih stručnjaka bila je da se projekt malina realizira kao sredstvo osnaživanja nezaposlenih obitelji u Bosni i Hercegovini, da na jednom dulumu zemlje imaju urod od kojeg mogu živjeti i da sve ruke u kućanstvu bi bili zaposleni.
Tako je trebalo i ostati, smatra Varmaz, ali umjesto prilike za egzistenciju najslabijima, maline su napadnute kao veliki biznis. To je uzrokovalo nestabilnost na tržištu, pad cijena, au ključnom trenutku nedostatak poticaja i nebrigu države.
Nema poticaja
Politika je opet kriva. Ove godine, primjerice, poticaji za maline bit će preusmjereni u žitnice Semberije. No, i prije nego što se saznalo, malinarima je obećano da neće biti zaboravljeni. Otkupljivačima stalno zvone telefoni, jer proizvođači traže novac, a oni im moraju reći da poticaja neće biti. Pa ipak, poljoprivredni stručnjaci i dalje zastupaju tezu da nema isplativije kulture od malina na dulumu zemlje, za one koji samo toliko imaju.
