Švicarska narodna banka (SNB) objavila je da je u prvom kvartalu ove godine ostvarila dobit od 6,7 milijardi švicarskih franaka. To je otprilike 7,55 milijardi eura. Ovaj rezultat prvenstveno je posljedica rasta cijene zlata, koji je nadoknadio pad cijena dionica i jačanje švicarskog franka.
Zlato je pokazalo najbolji rezultat među imovinama SNB-a, s dobitkom od 12,8 milijardi franaka u prva tri mjeseca 2025. godine. Ovaj plemeniti metal ostao je sigurno utočište za investitore, koji su smanjili izloženost rizičnijim imanjima zbog nesigurnosti na tržištima. SNB je zadržala 1.030 tona zlata, čija je vrijednost porasla zahvaljujući potražnji koja je uslijedila zbog nesigurnosti na globalnim financijskim tržištima.
Banka pretrpjela gubitak unatoč dobrim rezultatima u zlatu
Međutim, usprkos dobrim rezultatima u zlatu, banka je pretrpjela gubitak od 5,3 milijarde franaka. Razlog je pad vrijednosti dionica i obveznica u njenom portfelju. Dodatni pad nastao je zbog tečajnih gubitaka od 2,3 milijarde franaka. Švicarski franak je tijekom prvog kvartala ojačao u odnosu na američki dolar i euro. To je dovelo do smanjenja vrijednosti imovine u stranim valutama.
Dobit SNB-a našla se pri donjoj granici procjena UBS-a, koji je predviđao raspon od 5 do 15 milijardi franaka za prvo tromjesečje. Ekonomist UBS-a, Alessandro Bee, naglasio je da je banka nakon kraja ožujka pretrpjela gubitke u iznosu od 50 milijardi franaka zbog jačanja franka i pada vrijednosti američkih obveznica. To je uslijedilo nakon najave novih carina od strane američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Iako je rast cijene zlata ublažio dio tih gubitaka, Bee je istaknuo da zlato ne može u potpunosti kompenzirati negativne učinke, jer se cijena tog metala izražava u dolarima. To smanjuje njegovu učinkovitost kada se preračuna u švicarske franake. Travanjski gubici su, prema njegovim riječima, izbrisali dobit ostvarenu u prvom kvartalu, te bi mogli potpuno poništiti zaradu iz prošle godine.
Za uspjeh u ostatku 2025. godine, SNB će se morati nadati oporavku burzi i slabljenju franka, prenose Financije. Ovi faktori bili bi ključni za povratak u pozitivnu zonu u drugom dijelu godine. Prema procjenama ekonomista, snaga franka i pad vrijednosti imovine izazvali su značajne pritiske na financijske rezultate središnje banke.
