Prema izvješću IDC-a, do 2027. godine čak 95% država suočit će se s velikim kibernetičkim napadima. Ovi napadi sve češće uključuju generativnu umjetnu inteligenciju, čineći ih složenijima i teže prepoznatljivima. Kibernetička sigurnost postala je ključno pitanje za vlade diljem svijeta zbog povećanja digitalnih i fizičkih prijetnji.
Hibridni ratovi, uključujući digitalne napade, traže od vlada visoku razinu prilagodbe. Povećanje geopolitičkih sukoba dodatno komplicira već složeni prostor kibernetičke sigurnosti. Microsoft upozorava da su vlade treća najčešća meta napada državnih aktera, iza privatnog sektora i kritične infrastrukture. Kad bi kibernetički kriminal bio ekonomija, zauzeo bi treće mjesto u svijetu, procijenjeno na 9,5 bilijuna dolara godišnje.
Ransomware, napadi na identitet i digitalna infiltracija prijete ključnim resursima, povjerenju javnosti i nacionalnoj sigurnosti. Vlade trebaju povećati otpornost na napade uz pomoć umjetne inteligencije. Ovi alati omogućuju otkrivanje prijetnji u stvarnom vremenu i pomažu u zaštiti kritičnih podataka.
Kibernetički napadi sve češći
Broj kibernetičkih napada raste nevjerojatnom brzinom. Microsoft je samo u prošloj godini zabilježio više od 600 milijuna dnevnih napada na javne i privatne korisnike. Napadi na lozinke narasli su s 572 na više od 7000 napada u sekundi tijekom tri godine. Složenost napada neprestano se povećava, ugrožavajući sektore poput zdravstva, energetike i financija.
Umjetna inteligencija postaje ključna u zaštiti digitalne infrastrukture. Tijekom rata u Ukrajini, AI tehnologija pomogla je obraniti ključne vladine sustave i osigurala kontinuitet usluga. U Albaniji, u suradnji s Microsoftom i FBI-jem, spriječen je masovni napad na državne sustave. Ova suradnja između privatnog i javnog sektora pokazala je koliko je zajednički rad ključan za sigurnost.
AI tehnologija omogućuje obradu velikih količina podataka u stvarnom vremenu, brzo otkrivajući prijetnje i ranjivosti. Automatizirani sustavi prioritetno rješavaju incidente, oslobađajući stručnjake za složenije zadatke. Primjer učinkovitosti dolazi iz Srbije, gdje je uveden Copilot for Security, AI alat za kibernetičku sigurnost. Ova tehnologija smanjuje vrijeme reakcije i povećava učinkovitost timova.
Nedostatak stručnjaka predstavlja izazov
Jaz u vještinama na području kibernetičke sigurnosti predstavlja globalni izazov. Nedostatak stručnjaka prisiljava vlade na oslanjanje na AI kako bi popunile praznine. Automatizacija rutinskih zadataka omogućuje manjim timovima povećanje učinkovitosti bez dodatnog zapošljavanja.
Troškovi kibernetičkih napada dramatično rastu. U 2024. godini ransomware napadi pogodili su 34% vladinih organizacija, s prosječnim troškovima od 2,83 milijuna dolara po incidentu. Iako se broj napada smanjuje, financijski i sigurnosni utjecaj značajno raste. Povjerenje građana i stabilnost usluga ugroženi su u slučaju kompromitacije digitalnih sustava.
Umjetna inteligencija mora biti središnji dio strategije kibernetičke sigurnosti svake vlade, kako naglašava Zimo dnevnik. Ulaganja u AI tehnologiju ključna su za obranu od prijetnji i brzi oporavak nakon napada. Europska unija kroz NIS2 Direktivu postavlja strože standarde za kibernetičku sigurnost i odgovornost u upravljanju.
Microsoft ističe da umjetna inteligencija nije opcija, već nužnost. Integracija AI rješenja, suradnja s privatnim sektorom i priprema radne snage ključni su za buduću otpornost. Vlade koje prioritetno ulažu u sigurnosne sustave osiguravaju stabilne, sigurne i učinkovite usluge za svoje građane.
