Svjetska proizvodnja vina spustit će se ove godine na najnižu razinu od 1961. godine. Uzrok je slaba berba na južnoj polutci i u skupini velikih europskih proizvođača, izvijestila je Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino (OIV).
Kada se izuzmu sokovi i mošt, proizvodnja bi trebala dosegnuti između 241,7 milijuna i 246,6 milijuna hektolitara. Srednja procjena iznosi 244,1 mhl, procjenjuju u OIV-u.
To bi bilo manje za sedam posto nego lani i najmanje od 1961. Navedene godine je proizvedeno 214 milijuna hektolitara, istaknula je organizacija u priopćenju objavljenom u utorak. Hektolitar je ekvivalentan 133 standardne boce vina.
Negativan scenarij može se pripisati značajnom padu u velikim zemljama proizvođačima vina na obje polutke. Na sjevernoj su polutci Australija, Argentina, Čile, Južna Afrika i Brazil bilježili pad proizvodnje vina između 10 i 30 posto. Na sjevernoj su polutci loši klimatski uvjeti tijekom vegetacijske sezone prouzročili najveću štetu u Italiji, Španjolskoj i Grčkoj
izvijestila je Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino (OIV)
Italija gubi tron najvećeg proizvođača vina, Francuska ga preuzima
Talijanska proizvodnja vina trebala bi po njihovim procjenama pasti 12 posto, na 44 milijuna hektolitara, najnižu razinu od loše berbe u 2017. godini. Italija bi prema toj procjeni trebala izgubiti poziciju najvećeg svjetskog proizvođača vina. Nakon devet godina ovo će prijestolje ponovo pripasti Francuskoj, izračunali su u OIV-u.
Španjolska će zadržati poziciju trećeg najvećeg proizvođača vina unatoč suši koja će spustiti proizvodnju na najnižu razinu u 20 godina. U odnosu na 2022. smanjit će se za 14 posto. Bit će niža za 19 posto od petogodišnjeg prosjeka, pokazuju njihove procjene. Zbog oštrog pada u Italiji i Španjolskoj proizvodnja će na razini EU-a u ovoj godini biti manja za sedam posto i kliznuti na 150 milijuna hektolitara, piše Hrpoortfolio.
Proizvodnja u SAD-u, četvrtoj vinarskoj sili u svijetu, trebala bi pak porasti za 12 posto, na 25,2 milijuna hektolitara. Zahvaljujući povoljnim temperaturama i obilnim padalinama tijekom zime u Napi i Sonomi koje su nakon višegodišnje suše donijele prijeko potrebnu vlagu.
