Bosna i Hercegovina je značajno napredovala u razvoju na putu ka članstvu u Europskoj uniji. Ipak, za daljnji su napredak potrebne ekonomske i energetske strukturne reforme, kao i bolja koordinacija svih nivoa vlasti u BiH. Navedeno je to u najnovijoj sveobuhvatnoj analizi Svjetske banke.
U najnovijem “Ekonomskom memorandumu za zemlju” naglašena je tranzicija zaposlenosti u BiH prema industriji i uslugama. Uz održavanje odgovorne fiskalne politike koja je omogućila zadržavanje javnog duga na relativno niskim nivoima.
Pored toga, BiH je značajno napredovala u smanjenju deficita vanjskog tekućeg računa. Koji je 2021. godine pao na rekordno niskih 2,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), priopćeno je iz Svjetske banke.
Međutim, BiH se i dalje suočava s izazovima obzirom da u pogledu kumulativnog realnog BDP-a zaostaje za zemljama u regiji, a životni standard je otprilike na nivou trećine prosjeka EU.
navode u izvješću
U izvješću se naglašava i hitnost dubinskih strukturalnih reformi s ciljem jačanja rasta i napretka ka potpuno funkcionalnoj tržišnoj ekonomiji i članstvu u EU.
Šef Ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru rekao je da je Banka opredijeljena za pružanje podrške BiH u promoviranju otpornog i zelenog rasta, uz usklađivanje sa standardima EU.
Reforme potrebne u pet oblasti
Reforme i daljnji napredak su, prema izvješću, potrebni u pet strateških oblasti. U dobro makroekonomskom upravljanju i digitalizaciji, razvoju tržišta rada, omogućavanju iskorištavanja produktivnog potencijala firmi, olakšavanju pristupa finansiranju, povećanju konkurentnosti putem politika energetike i rudarstva.
Cilj konkretnih mjera preporučenih u ovih pet oblasti je unapređenje dijaloga o fiskalnoj politici, povećanje efikasnosti i produktivnosti firmi, poticanje otvaranja firmi i olakšanje izvoza u EU.
Očekuje se da će predstojeći EU Mehanizam za ugljično prilagođavanje na granicama (CBAM) značajno utjecati na izvoz iz BiH. Naročito iz sektora koji ovise od uglja i visoke emisije ugljika. To dodatno potencira hitnost prelaska na obnovljivu energiju i usklađivanje s međunarodnim standardima u svrhu jačanja konkurentnosti.
U izvješću se navodi da starenje radne snage i usporavanje produktivnosti dodatno ukazuju na potrebu za sveobuhvatnim reformama tržišta rada. Kao i da su za jačanje ekonomske dinamike i inkluzivnosti od ključnog značenja inicijative poput ciljanih socijalnih transfera, politika rodne ravnopravnosti i podrške privatnom sektoru.
Da bi ispunile težnje stanovnika BiH, vlasti na svim nivoima trebaju surađivati na ostvarenju zajedničkih ciljeva. Kao I na razvoju zajedničkog programa reformi kojim će se povećati ekonomske mogućnosti zemlje, navodi se u izvješću.
Svjetska banka smatra da je angažman aktera izvan vlasti, uključujući privatni sektor i civilno društvo, ključan za izradu i provođenje efikasnih politika.
Viši ekonomist Svjetske banke i koautor izvješća Tihomir Stučka rekao je da je BiH napredovala. Dijelom zahvaljujući i provođenju učinkovitih fiskalnih politika i razboritom makroekonomskom upravljanju.
Tučika je dodao da su osnovni izazovi i dalje prisutni i zahtijevaju provođenje sveobuhvatnih ekonomskih i energetskih reformi. Ne samo u svrhu rješavanja trenutnih problema nego i za postavljanje temelja za snažan dugoročni rast.
