Centralne banke diljem svijeta kupile su 337 tona zlata u trećem kvartalu ove godine, prema podacima Svjetskog vijeća za zlato. Riječ je o trećem najsnažnijem kvartalu otkad se vode podaci. Pitanje je: za što se centralne banke već dulje vrijeme pripremaju, kupujući tolike količine zlata?
Zlato je najsigurniji oblik očuvanja vrijednosti tijekom svih vrsta gospodarskih, financijskih i društvenih kriza. Držanjem zlata, institucije imaju zagarantiranu stabilnost dođe li do nepredviđenih geopolitičkih događaja ili šokova na deviznim i financijskim tržištima. U kontekstu toga, jasno je da se centralne banke pripremaju na mogućnost potencijalnih crnih scenarija.
Ukupna količina zlata koje su centralne banke kupile u ova tri kvartala porasla je na vrtoglavih 800 tona. Što je najveća zabilježena razina za taj period otkad se vode podaci. Ostaje vidjeti hoće li ova godina kroz nešto manje od dva mjeseca koja su nam preostala nadmašiti rekordnu 2022. po pitanju potražnje za zlatom od strane centralnih banaka.
Samo u rujnu, centralne banke pribavile su 77 tona zlata. Narodna banka Kine, Nacionalna banka Poljske te Centralna banka Uzbekistana bile su među najvećim kupcima. Kina je nabavila 26 tona, Poljska 19 tona, Uzbekistan 9 tona. Zatim slijedi Turska s 8 tona (mjesec ranije 15 tona), Indija sa 7 tona, Kirgistan s 3 tone, Češka i Katar s po 2 tone te Singapur s 1 tonom.
Nadalje, Kina je u listopadu pribavila još 23 tona, dok je Poljska u studenom preuzela 6 tona, povečavši time svoje rezerve za gotovo 50% od početka godine. Poljska ima plan prema kojem do kraja godine želi nabaviti sveukupno 100 tona.
Očekuje se da će se ovaj snažan kupovni trend sa strane centralnih banaka zadržati do kraja godine, što znači da će ukupni godišnji iznos ostati robustan i u 2023.
navode iz Svjetskog vijeća za zlato
Eurozonu do kraja godine očekuje recesija
RecesijaRecesija (engl. recession) predstavlja povremena usporavanja... u eurozoni nedavno je pronašla još jednu žrtvu u nizu. Ovaj put se radi o Austriji čiji je BDP u trećem kvartalu pao za 0.8%, a na godišnjoj razini 1.2%. S obzirom da se radi o drugom uzastopnom padajućem kvartalu, smatra se da je zemlja u recesiji. Pad se uglavnom odnosi na smanjivanje potrošnje na strani kućanstava i države te slabije investicije.
U Njemačkoj se recesija također nastavlja, a jedan od sektora koji je najviše pogođen je stanogradnja. Naime, gotovo polovica građevinskih poduzeća prošli mjesec nije imalo nove poslove za gradnju. “U eurozoni situacije ide s loše na gore”, izjavio je glavni ekonomist Hamburške komercijalne banke Cyrus de la Rubia. Prema De la Rubiji, eurozonu do kraja godine očekuje recesija.
Nadalje, UN upozorava kako je svjetski dug na rekordnoj razini od čak 92 bilijuna dolara. Mahom zbog toga što su države nastojale ublažiti različite krize s kojima su se suočavale. Problem je što se u posljednjih dvadesetak godina ukupni svjetski javni dug povećao za više od pet puta. Dok se globalni BDP povećao tek tri puta, prenosi Energypress.
