Istraživanje pokazuje da su ekrani ubili dosadu – a to je zapravo ubilo našu kreativnost.
Ako ste dovoljno stari da se sjećate vremena prije interneta, vjerojatno se sjećate i razdoblja intenzivne dosade. Bez elektroničkih ometanja, djeca su bila prisiljena zabavljati se odbijanjem loptica o zidove, čitanjem poleđine na kutiji žitarica ili jednostavno ne radeći ništa satima.
Mnogi od nas su nostalgični za mladošću, ali rijetki se rado sjećaju beskrajnih praznih popodneva. Pa ipak, nova znanost sugerira da smo, kada smo izgubili sposobnost da se duboko dosađujemo, izgubili nešto vrijedno. Novo istraživanje otkriva da bi poduzetnicima bilo dobro da aktivno njeguju malo više dosade u svojim životima.
Pandemija: prirodni eksperiment duboke dosade
Zasloni su možda uvelike ubili pravu dosadu, ali ju je period lockdowna tijekom pandemije vratio, barem privremeno. Jedan tim europskih znanstvenika iskoristio je priliku da otkrije što nam točno čini iskustvo duboke dosade – koje definiraju kao “obilje neprekidnog vremena provedenog u relativnoj samoći”.
Iako gotovo nikome ne nedostaje osjećaj izoliranosti i apatije tijekom karantene, kontraintuitivni zaključak istraživača je da je duboka dosada izazvana pandemijom zapravo bila dobra za nas na neki način.
Duboka dosada može zvučati kao pretežno negativan koncept, ali zapravo, ako se ljudima pruži prilika za neometano razmišljanje i razvoj, može biti jako pozitivna. Moramo priznati da je pandemija bila tragično, destruktivno, iscrpljujuće iskustvo za tisuće manje sretnih ljudi, ali svi smo upoznati s pričama onih koji su u karanteni pronašli nove hobije, karijere ili smjernice u životu.
Timothy Hill, britanski sociolog uključen u istraživanje.
Ovo je bila dubinska studija samo jedne male skupine ljudi, ali nalazi su u skladu s prethodnim studijama koje sugeriraju da dosada, iako neugodna, zapravo potiče kreativno razmišljanje. Neugodan osjećaj nedostatne stimulacije potiče mozak da smisli svježe ideje i pristupe.
Jednostavan plan u četiri koraka da se ponovno povežete s dosadom
“Huh, to je zanimljivo”, mogli biste odgovoriti, “ali nikako ne želim razbiti svoj pametni telefon ili mijenjati Netflix za dane kada ništa nije bilo dostupno. Dakle, što da radim s ovom informacijom?”
Sljedeći put kada na poslu budete osjećali dosadu, zastanite prije nego što uzmete telefon u ruke. Dosada može imati važne prednosti, a vi ćete ih propustiti ako niste usklađeni s onim što osjećate. Zato postoji plan u četiri koraka kako reagirati kada osjetite prve mučne osjećaje dosade:
Primijetite.
Kada osjetite da vam se javlja ta nelagoda dosade, izbjegavajte odmah djelovati. Činjenica da ste primijetili da vam je dosadno znači da ste se uspjeli (nakratko) oduprijeti porivu da se odmah upustite u besmisleno „skrolanje“. Primjećivanje i imenovanje svoje dosade kako biste je namjerno usmjerili otvara priliku da razvijete svoju otpornost i potencijal da dosadu iskoristite za pozitivne ciljeve.
Dešifrirajte.
Dosada, možda ćete se iznenaditi kada saznate, zapravo dolazi u više različitih vrsta. U rasponu od ugodno opuštene do aktivnog bijesa zbog zaglupljujućeg zadatka. Pomno promatranje svoje dosade kako biste mogli opisati iskustvo i njegove točne uzroke može vam pomoći da napravite plan kako se nositi s dosadom ili kako spriječiti da ona eskalira ili pomuti vaše donošenje odluka.
Odlučite.
Sada kada ste bolje promotrili svoju dosadu, možete odlučiti što učiniti u vezi s njom. Odgovor definitivno nije uvijek odvraćanje pažnje. Možda vam dosada jednostavno omogućuje da se opustite nakon razdoblja intenzivnog posla. Ili vam možda govori nešto o vašoj samoj ulozi.
Kultivirajte.
Nakon ovog procesa razmišljanja, možete odlučiti da vam je potrebno malo više dosade u životu. Budući da dosada može potaknuti kreativnost, možete čak u svoju radnu rutinu uključiti prostor za nju kao nestrukturirano vrijeme. Na primjer, prije nego što se od vas zahtijeva da inovirate, smišljate nove ideje i budete najbolji. Blokiranje praznog prostora za dosadu u vašem kalendaru može se činiti rastrošnim ili glupim, ali mnogi stručnjaci inzistiraju na tome da će ova vrsta “ne-vremena” dugoročno dovesti do većih inovacija i produktivnosti.
***
Ne vraćamo se u dane dugih, praznih sati bez ekrana. Ali to ne znači da moramo prihvatiti svijet stalne, plitke stimulacije. Beskonačna distrakcija nije ono za što je ljudski mozak stvoren. U razumnim dozama, duboka dosada može biti vrlo dobra za nas. Zato dobro razmislite prije nego što krenete uništiti prve znakove dosade. Možda će biti bolje ako se umjesto toga prisilite boriti s njom neko vrijeme.
Izvor: Inc.; prijevod i prilagodba: Financa.ba
