Smanjena potražnja željeza i čelika i nedostatak velikih projekata u Bosni i Hercegovini doveli su do toga da je izvoz ovih proizvoda ove godine veći od uvoza. Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), izvoz željeza i čelika iz Bosne i Hercegovine dominira nad uvozom ovih proizvoda.
Isti navode da je u prvih šest mjeseci ove godine uvezeno željeza i čelika za 855.354.700 BAM. Dok je, s druge strane, izvezeno za 937.352.533 BAM. U prvoj polovini ove godine željeza i čelika je izvezeno za 634.085.672 BAM. Zanimljivo, izvezeno je proizvoda od željeza i čelika za 359.492.662 BAM. Uvezeno je željeza i čelika za 495.186.026 BAM. Uvezeno je proizvoda od željeza i čelika za 360.168.674 BAM, piše u podacima UIO BiH.
Navodi se da je u tom periodu prošle godine ove robe uvezeno za 993.578.335 BAM. Izvezeno za oko 1,06 milijardi KM. Tijekom šest mjeseci ove godine najviše smo uvezli iz Italije, i to za 174.200.587 BAM. Na drugom mjestu je uvoz iz Srbije za 159.325.422 BAM. Na trećem mjestu je uvoz iz Kine za 103.873.004 BAM.
Najveći izvoz u Srbiju, Hrvatsku i Njemačku
Sa druge strane, najviše željeza&čelika smo izvezli u Srbiju za 176.677.477 BAM. Na drugom mjestu je Hrvatska, gdje je izvoz iznosio 167.174.128 BAM. Na trećem mjestu je Njemačka, izvoz je iznosio 116.974.918 BAM.
Manji uvoz i veći izvoz su mogli biti dobrim dijelom posljedica nedovoljne potražnje na bh. tržištu. Odnosno slabije ekonomske aktivnosti u cjelini. Ovakvu pretpostavku ne možemo potvrditi bez podataka o realizaciji na domaćem tržištu i više detalja o strukturi uvoza i izvoza. Ipak, ostali ekonomski pokazatelji i mali broj velikih gradilišta u BiH nam daju dobar osnov za to. S obzirom na to da ni na našim izvoznim tržištima ‘ne cvjetaju ruže’, odnosno ekonomije Europske unije i regije također nisu u ekspanziji već mnoge od njih ili na rubu recesije ili već u recesijiRecesija (engl. recession) predstavlja povremena usporavanja..., pitanje je koliko dugo će i vanjska tražnja biti dovoljna za naš izvoz.
Igor Gavran, Ekonimski analitičar
Dodao je da je jedino održivo rješenje za plasman naše robe iz ove kategorije povećanje tražnje na domaćem tržištu i pokretanje i proširenje projekata koji će dugoročno donijeti veću korist ekonomiji nego privremeni priliv od izvoza, piše BHRT.
