Jedan od gradova koji se mogu pohvaliti visokim brojem obrtnika i registriranih pravnih subjekata je Mostar. Grad je omogućio onima koji žele proširiti svoju djelatnost, kao i investirati, ili tek traže mjesto za realizaciju svojih poslovnih ideja ogromne mogućnosti za pokretanje svojih ideja. Ujedno se želi ojačati ekonomska slika grada, županije, ali i države u cjelini.
Na sjeveru BiH, u gradu Tuzli, nedavno su donijeli odluku kojom se ukida pristojba za registraciju sa- mostalne djelatnosti. Ovime su pruženi dodatni poticaji i vjetar u leđa ulagačima. Upravo su ova dva grada, uz Sarajevo, lokalne zajednice u kojima, prema podacima u koje smo imali uvid, posluje najveći broj pravnih subjekata, kao i fizičkih osoba obrtnika. Kada se pogledaju potezi gradskih vlasti, ali i procesi daljnjeg prometnog povezivanja, čini se kako će njihov broj i dalje rasti.
Koncentracija obrtnika i ostalih pravnih subjekata
Federalni zavod za statistiku nedavno je objavio publikaciju “Federacija u brojkama”. Izmešu ostaloog je vidljivo kako je koncentracija pravnih osoba najveća na prostoru Mostara, Sarajeva i Tuzle, Slični su statističji podaci i za koncentraciju fizičkih osoba – obrtnika. U pogledu pravnih osoba, slijede Zenica i Bihać. Iza su općine i gradovi Zapadnohercegovačke županije (Široki Brijeg, Grude, Posušje i Ljubuški). Slijede ih Livno i Tomislavgrad iz Hercegbosanske županije te niz općina i gradova Tuzlanske i Srednjobosanske županije.
Analiza prema djelatnostima
Zanimljivi zaključci mogu se izvući i kada se analizira kretanje broja pravnih osoba u Federaciji BiH. Brojke upućuju na rast i širenje poslovanja. Tako ih je u 2020. godini u FBiH bilo registrirano 62.180. U 2022. godini taj je broj porastao na 65.658. Kada se pak pogleda klasifikacija po djelatnostima, vidljivo je kako najveći broj pravnih osoba dolazi iz sektora trgovine na veliko i na malo, kao i djelatnosti popravka motornih vozila i motocikala – 14.906.Slijede pravne osobe iz drugih uslužnih djelatnosti čiji je broj u 2022. godini iznosio 13.355. Ohrabruje činjenica da visoko treće mjesto drži prerađivačka industrija s registriranih 6.748 pravnih osoba, a što je zamjetan porast u odnosu na 2021. godinu, kada je u FBiH poslovala 6.561 pravna osoba iz prerađivačke industrije.
Ohrabruje povećan broj obrta
Kada govorimo o fizičkim osobama, odnosno obrtnicima, njihov broj je protekle godine iznosio 54.649. Ovdje je također vidljiv rast u odnosu na 2021., kada ih je poslovalo 53.188. Analizirajući klasifikaciju djelatnosti, vidljivo kako ih najveći broj dolazi iz trgovine i popravka motornih vozila -11.836. Slijede obrtnici iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane (9.835). Na trećem mjestu su obrtnici u prerađivačkoj industriji (7.260). Četvrto mjesto drže zaposleni u poljoprivredi (5.327). Za potonje dvije djelatnosti također se može utvrditi određeni rast u odnosu na prethodne godine. Ovo unosi optimizam i pokazuje kako, krizama unatoč, žitelji Federacije BiH pronalaze način za ostanak i opstanak u djelatnostima kojima se bave. S tim u vezi svakako je važno naglasiti kako bi im se perspektive rada dodatno mogle unaprijediti ako Federacija BiH provedbe sve zacrtane reforme iz ekonomskog segmenta.
Vlada Federacije želi stvoriti bolj uvjete malim poduzetnicima
Strateška opredjeljenja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u mandatnom razdoblju odnose se upravo na ubrzani ekonomski razvoj. Trebao bi biti temeljen na povećanju produktivnosti i zaposlenosti. To će svim dijelovima ekonomije i društva omogućiti realizaciju razvojnih potencijala. Svakako i iskazivanje inovativnosti i kreativnosti, kao i otvaranje kvalificiranih i visokokvalificiranih adekvatno plaćenih radnih mjesta. U fokusu je očuvanje okoliša i smanjenje nejednakosti, otklanjanje diskriminacije i rodne neravnopravnosti u društvu.
Prioriteti su pritom povećavati digitalizaciju ekonomije, podržavati transfer i razvoj tehnologija, podržavati razvoj poslovnog privatnog sektora, podržavati izvoz i stvaranje proizvoda više dodane vrijednosti. Resursno učinkovit i održiv razvoj podrazumijeva nastojanje da se postigne okolišno i socijalno prihvatljiva proizvodnja i potrošnja, kao i cirkularna ekonomija. Tu je i set zakonskih rješenja kojima će se rasteretiti rad, odnosno smanjiti izdvajanja za doprinose, dok se u pogledu digitalne transformacije malih i srednjih poduzeća predviđa kreiranje alata i politika koje imaju za cilj ohrabriti male i srednje poduzetnike da pokrenu procese digitalizacije poslovanja. Time će se jačati konkurentnost malih i srednjih poduzeća, povećati njihov i broj zaposlenih u sektoru maloga gospodarstva, kao i poticati rast inovativnih i na izvoz usmjerenih malih i srednjih poduzeća.
