Vrijednost američke valute u odnosu na europsku jača već duže vrijeme, a taj trend će se nastaviti sve dok traje rat u Ukrajini, čije se posljedice snažno reflektiraju na „Stari kontinent“. Europa bi znatno prije i lakše mogla zaglaviti u recesiji, pa čak i stagflaciji dok Amerika ipak ima i dalje šansu recesiju izbjeći. U posljednjih nekoliko kriza američki dolar i švicarski franak jačali su u odnosu na ostale valute, a taj se trend nastavlja i u ovoj ratom izazvanoj krizi.
Dugo se već (sve manje iza zavjese) propituje tko je zapravo glavni ‘pobjednik’ invazije na Ukrajinu, neovisno o tome tko će odnijeti vojnu pobjedu. Osim što geopolitičari otvoreno sugeriraju kako je ovdje zapravo riječ o obračunu SAD-a i Kine (dijelom i Indije), stanje s energentima, industrijskim sirovinama i hranom polako pročišćava i put međuvalutnih odnosa. Da, SAD-u se do kraja godine prognozira moguća recesijaRecesija (engl. recession) predstavlja povremena usporavanja..., no čak i ako doista otkliže u nju, povijest i praksa pokazuju da se iz nje ekspresno i izvlači. Pa već iz činjenice da će najveća ekonomska žrtva biti Europa (zamjena ruskoga plina, nafte, metala, žita, uz to što nije izvediva ni danas ni sutra, a jednom kada se i supstituiraju bit će nemjerljivo skuplji, što znači da će realni sektor i kućanstva imati trajno skuplje ulazne troškove) nije teško zaključiti u koju valutu ulagati. S valutnih tržišta tako stižu signali da je bolje kladiti se na američki dolar, te nam nitko ne brani da eventualne viškove novca (ili onaj za ‘crne’ dane) uložimo u dolar kako bismo sačuvali vrijednost novca. Ili zaradili.
Dolar jači od eura?
Da je dolar pametniji izbor od eura govore nam mnogi argumenti. Kako u SAD-u imamo i dalje iznimno visoku inflaciju koja se nastavila od prošle godine te ipak snažnije gospodarstvo nego što je ono eurozone, tržišna su očekivanja, barem ona trenutačna, kako će FED, američka središnja banka, značajno podizati referentne kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji.... Tu riječ ‘značajno’ treba gledati i u kontekstu apsolutnog podizanja kamatnih stopa, ali i ono važnije – relativno, naspram Europe.
Posebno se to odnosi na euro, jer s obzirom na rat u Ukrajini, i dalje se ne očekuje neko značajnije dizanje referentnih kamatnih stopa ECB-a, Europske središnje banke. Dodatno, iako to nije zasad neki core scenarij, Europa bi znatno prije i lakše mogla zaglaviti u recesiji, pa čak i stagflaciji (visoka inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... i recesija), dok Amerika ipak ima i dalje šansu recesiju izbjeći. Podizanje kamatnih stopa u kombinaciji s ipak snažnijim gospodarskim rastom te outlookom koji je nešto pozitivniji u Americi nego u Europi trenutačno, zbrojeno daje trenutno blagu (ne preveliku) prednost dolaru u odnosu na euro. No, na tome je tržištu uistinu teško predviđati, jer se stvari rapidno mijenjanju gotovo svakodnevno.
Također drugi bitan argument je veća ovisnost Europe o ruskim energentima, što bi moglo negativno utjecati na europski gospodarski rast, a slabije gospodarstvo u pravilu dovodi i do slabije valute. Drugi je razlog status američkog dolara kao sigurnog utočišta u nesigurnim vremenima. U posljednjih nekoliko kriza američki dolar i švicarski franak jačali su u odnosu na ostale valute, a taj se trend nastavlja i u ovoj ratom izazvanoj krizi.
Treći je razlog jačanja dolara monetarna politika Federalnih rezervi. Naime, američka centralna banka već je započela ciklus podizanja kamatnih stopa, čime želi ukrotiti inflaciju, a sada se očekuje još brži tempo podizanja kamatnih stopa nego se očekivalo prije nekoliko mjeseci. S druge strane, Europska centralna banka zbog rizika recesije do koje može dovesti eventualna nestašica energenata zasad oklijeva s podizanjem kamatnih stopa i planira prvi put podignuti referentne kamatne stope tek krajem ove godine. Idući sastanak čelništva ECB-a planiran je 14. travnja te ostaje za vidjeti hoće li doći do promjena pogleda na trenutačnu situaciju. Iako bi u sadašnjim turbulentnim vremenima ‘sigurne valute’ poput dolara i franka trebale proći bolje od ostalih, zanimljivo je i to što će vrlo vjerojatno čak i te valute slabjeti u odnosu na zlato i ostale plemenite metale – cijena zlata će zbog inflacije i političkih nestabilnosti vjerojatno i dalje rasti, pa će oni koji u idućim godinama budu posjedovali plemenite metale proći bolje čak i od onih koji budu posjedovali bilo koju papirnu valutu.
Švicarski franak je također „mirna luka u kriznim vremenima“,
Do sada se pokazalo da je on sigurna luka u trenucima povećanog rizika (posebno geopolitičkog, što je trenutno slučaj) i vrlo dobar kandidat za diverzifikaciju dio valutnoga portfelja. Ta se diverzifikacija, kaže, može postići bilo kroz ulaganja izravno u valute ili pak kroz kupnju dionica kompanija iz tih zemalja. – Kao i uvijek, ključno je da svaki klijent/investitor poznaje dobro svoj profil rizika koji rizik je spreman prihvatiti i ne upuštati se u prevelike špekulacije vođene isključivo medijskim napisima. Kod tvrtki je pak iznimno važno dobro upravljati s deviznom pozicijom te, idealno, segmente obveza valutno uskladiti sa svojim prihodima kako bi se izbjegle neželjene oscilacije kako obaveza tako i zarade.
Dakle, bolje je kupovati bilo koju drugu valutu (poželjno dolar i/ili franak, još poželjnije zlato ili srebro) osim eura. Ako to nije teška, sarkastična pljuska svemira, onda doista ne znamo što jest. Osim možda činjenice da će EU još dugo vagati što je veća opasnost, inflacija ili recesija. Ako bude predugo odugovlačila s anticikličkim potezima – možda bude i oboje!
