Švicarski UBS razmatra mogućnost spajanja s drugom bankom, kupnje manjih američkih banaka, ali i scenarij u kojem bi sam postao predmet preuzimanja. Među mogućim partnerima spominje se Morgan Stanley, no aktivnih pregovora nema, objavio je Reuters, pozivajući se na tri izvora upoznata s internim razmatranjima.
UBS ispituje te mogućnosti dok švicarski parlament priprema nova kapitalna pravila nakon propasti Credit Suissea 2023. godine. Banka smatra da bi predloženi zahtjevi mogli oslabiti njezinu konkurentnost, a među opcijama ostaje i preseljenje sjedišta iz Švicarske.
Prema Reutersovim izvorima, unutar UBS-a sastavlja se i popis manjih američkih banaka koje bi mogle biti kandidati za preuzimanje. Nije objavljeno koje su banke na tom popisu niti je potvrđeno da je UBS započeo pregovore s bilo kojom od njih.
Zašto se spominje Morgan Stanley?
Izvori upoznati s razmišljanjima UBS-a navode Morgan Stanley kao teoretski najprikladnijeg partnera za moguće povezivanje. To nije službena procjena UBS-a niti potvrda da dvije banke pripremaju transakciju.
Među njihovim rukovodstvima postoje profesionalne veze. Predsjednik UBS-a Colm Kelleher godinama je radio u Morgan Stanleyju, gdje je dosegnuo jednu od najviših rukovodećih pozicija.
Eventualno povezivanje dviju banaka otvorilo bi pitanje regulatornog nadzora nad novom grupacijom i raspodjele kapitala između njezinih međunarodnih poslovanja. Bez konkretnog prijedloga transakcije nije moguće utvrditi bi li takav potez smanjio kapitalne obveze koje UBS osporava u Švicarskoj.
Za sada nema potvrđenog dogovora, ponuđene cijene ni službenog prijedloga spajanja.
Američko tržište već je dio UBS-ovih planova
UBS je u ožujku 2026. dobio američku bankarsku licencu i želi proširiti poslovanje u Sjedinjenim Američkim Državama, navodi Reuters.
Razmatranje kupnje manjih američkih banaka zato ima i poslovnu osnovu izvan aktualnog regulatornog spora. Takva bi akvizicija mogla proširiti UBS-ovu prisutnost na američkom tržištu, ali sama kupnja banke ne bi automatski promijenila kapitalne zahtjeve za švicarsku matičnu instituciju.
Upravo je izloženost međunarodnim podružnicama jedan od razloga zbog kojih Švicarska želi stroža pravila. Vlasti nastoje ograničiti rizik da gubici iz inozemnog poslovanja ugroze matičnu banku i ponovno zahtijevaju državnu intervenciju.
Preseljenje sjedišta ostaje otvorena mogućnost
O mogućem odlasku UBS-a iz Švicarske raspravlja se već mjesecima. Financa.ba ranije je pisala o posljedicama preseljenja najveće švicarske banke, nakon što je gornji dom parlamenta podržao strože kapitalne zahtjeve.
London se već 2025. pojavio među mogućim lokacijama u UBS-ovu rezervnom planiranju. Prema Reutersu, britanska vlada i UBS ove su godine razgovarali o mogućnosti preseljenja sjedišta u britansku prijestolnicu.
Preseljenje, međutim, ne bi imalo iste posljedice kao kupnja američke banke ili spajanje s međunarodnim konkurentom. Promjena sjedišta mogla bi promijeniti regulatorni okvir matične grupacije, dok bi postojeće podružnice i dalje podlijegale pravilima država u kojima posluju. Stvarni učinak ovisio bi o pravnoj strukturi i odobrenjima nadležnih regulatora.
Švicarska ministrica financija Karin Keller-Sutter smatra da je odlazak UBS-a malo vjerojatan zbog troškova i pravne složenosti. Banka je također više puta istaknula da cijeni svoje švicarsko sjedište.
Koliko UBS koštaju predložena pravila?
Gornji dom švicarskog parlamenta u rujnu je podržao zahtjev prema kojem bi UBS ulaganja u inozemne podružnice morao pokriti s 90 posto najkvalitetnijeg regulatornog kapitala, poznatog kao CET1. Prvotni vladin prijedlog predviđao je potpuno pokriće.
Prema službenoj procjeni UBS-a od 23. rujna, zahtjev od 90 posto značio bi približno 16 milijardi dolara dodatnog CET1 kapitala na razini UBS AG. Uz druge regulatorne promjene i ranije utvrđene obveze nakon preuzimanja Credit Suissea, ukupno povećanje kapitalnih zahtjeva dosegnulo bi oko 33 milijarde dolara.
Tih 33 milijarde nisu nova obveza nastala samo posljednjim prijedlogom. Uključuju približno 15 milijardi dolara ranije utvrđenih zahtjeva te dodatne obveze povezane s drugim regulatornim mjerama.
Švicarska narodna banka podržava strože kapitalno pokriće. U Izvješću o financijskoj stabilnosti za 2026. ocjenjuje da UBS, uključujući postojeće kapitalne rezerve, raspolaže sredstvima potrebnima za ispunjenje zahtjeva za potpuno pokriće inozemnih ulaganja.
UBS, pak, procjenjuje da bi povećani kapitalni zahtjevi povezani s preuzimanjem Credit Suissea imali godišnji trošak od približno 2,5 milijardi dolara.
Što će odlučiti švicarski parlament?
O prijedlogu koji je u rujnu prihvatio gornji dom parlamenta tek se treba raspravljati u donjem domu. Reuters navodi da bi nadležni odbor raspravu trebao započeti tijekom listopada.
Za UBS je ishod važan i zbog odluka o kapitalu koji može vratiti dioničarima. U rezultatima za drugo tromjesečje 2026. banka je najavila program otkupa vlastitih dionica vrijedan tri milijarde dolara, uz napomenu da će njegova provedba ovisiti i o razvoju regulatorne rasprave.
Dok se u parlamentu odlučuje o konačnim zahtjevima, UBS uspoređuje mogućnosti koje bi mogle promijeniti njegovu međunarodnu strukturu. Prema Reutersovim izvorima, nijedna od razmatranih transakcija zasad nije u fazi aktivnih pregovora.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
