Nekoliko kineskih banaka dobilo je nove kvote za uvoz zlata od centralne banke, očekujući višu potražnju usprkos rekordno visokim cijenama. Nove kvote trebaju pomoći Narodnoj banci Kine (PBOC) u kontroli količine zlata koje ulazi u zemlju.
U Kini, najvećem potrošaču ovog dragocjenog metala u svijetu, nove kvote odobrene su u kolovozu nakon dvomjesečne pauze. Uglavnom zbog slabije fizičke potražnje uslijed optimističnog tržišta, prenosi Biznis.
Cijene su porasle ove godine za 21 posto, dostigavši uzastopne rekordne vrijednosti i vrhunac od 2.500,99 dolara po unci (31,1 gram) u petak, dok je dolar oslabio. Tržišta sve više očekuju ublažavanje monetarne politike u SAD u rujnu.
Snažna kupovina u Kini bila je ključni faktor u ožujsko-travanjskom rastu cijena zlata. A ako potražnja ponovo poraste, to bi moglo dodatno povećati cijene, ocijenili su analitičari. Oni ističu da je potražnja za nakitom i dalje slaba, ali je investicijska potražnja je dobra.
Kina ima povijest smanjenja kvota za uvoz zlata na nekoliko mjeseci kada je valuta juan slaba u odnosu na dolar. Međutim, ovogodišnja pauza bila je vođena samim bankama uslijed smanjene potražnje. Stvarni uvoz zlata bio je ograničen zbog prigušene potražnje. Što sugerira da je kinesko tržište trenutno dobro opskrbljeno fizičkim zlatom.
Centralna banka Kine odustala je u srpnju od kupovine zlata za svoje rezerve treći mjesec zaredom. A zlatne rezerve su krajem prošlog mjeseca iznosile 72,8 milijuna finih unci. PBOC je bio najveći pojedinačni kupac zlata u svijetu 2023. godine, s neto kupovinom od 7,23 milijuna unci, prema podacima Svjetskog savjeta za zlato (WGC).
