Pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u prvih šest mjeseci ukazuju na povećanje i izvoza i uvoza u dvocifrenim brojevima. BiH dobar dio uvoza ostvaruje radi izvoza, odnosno uvozi radi dorade proizvoda nakon čega te proizvode izvozi što je jedan od uzroka visokog deficita, koji se stalno povećava, istaknuto je u Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTK BiH).
Pokazatelje vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom za prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isti period lani predstavili su predsjednik VTK BiH Zdravko Marinković i zamjenik generalnog sekretara Momčilo Komljenović.
Marinković je naveo da je ukupan obujam vanjskotrgovinske razmjene BiH u prvom polugodištu iznosio je 23,2 milijarde KM i povećan je za 41,1 posto, odnosno 6,8 milijardi KM u odnosu na isti period lani.
Nestabilnost na svjetskom tržištu, uzrokovana prvenstveno problemima u lancima opskrbe još u periodu covid pandemije, energetska kriza, recesijaRecesija (engl. recession) predstavlja povremena usporavanja..., moguća svjetska stagflacijaU ekonomiji, stagflacija ili recesijska inflacija je situaci..., kako je istaknuto, doveli su do povećanja cijena na općem nivou što pokazuju i podaci vanjskotrgovinske razmjene u tom periodu.
“Početkom 2022. dočekala nas je globalna kriza manifestirana kroz poremećaj lanaca u nabavci kroz povećane cijene energenata. Promatrano po mjesecima, siječanj i veljača su bili stabilni, ali kada je počela ukrajinska kriza krajem veljače, to se automatski odrazilo na gospodarstvo u ožujku kada smo zabilježili veliki uvoz roba u BiH. Lanac nabave se tada poremetio, ali se dosad na neki način stabilizirao, međutim cijene po kojima se trguje su ostale znatno visoke što se odrazilo na ukupnu vanjskotrgovinsku razmjenu BiH – rekao je Marinković dodajući da se u vrijednosnom smislu sa oko 40 posto bilježi rast i uvoza i izvoza.
Pri tome se, kako je naglasio, ne radi o količinskom, niti robnom povećanju uvoza i izvoza u značajnoj mjeri, nego je riječ o povećanju cijena.
Komljenović je rekao da je najznačajniji partner BiH po obujmu razmjene iz EU Hrvatska, u koju je u šest mjeseci izvezeno robe u vrijednosti od oko 1,3 milijarde KM, dok je uvoz iznosio 2,4 milijarde KM.
Prema njegovim riječima, najveći rast je ostvaren u izvozu električne energije, oko 210,8 milijuna KM, tkanine u vrijednosti oko 109,3 milijuna KM, te hula-hop čarape 61,6 milijuna KM, dok se najviše uvozilo naftnih ulja i ulja dobivenih od bitumenskih minerala oko 846,4 milijuna KM, šećer od šećerne trske ili šećerne repe oko 59,4 milijuna KM, te hula-hop čarape 49,7 milijuna KM.
Nakon EU, Komljenović je rekao da su zemlje CEFTA-e drugi najznačajniji partner u robnoj razmjeni, koje sudjeluju sa 19 posto izvoza i 15,8 posto ukupnog uvoza.
On je naveo da je na tržište CEFTA-e za šest mjeseci iz BiH izvezena roba u vrijednosti od 1,76 milijardi KM i u odnosu na isti period prošle godine veći je za 61,23 posto, dok je uvezeno robe u vrijednosti od 2,2 milijardi KM, što je za 37,62 posto više u odnosu na prvo polugodište lani.
Najznačajniji vanjkotrgovinski partner iz CEFTA regije je Srbija, na čije tržište je izvezeno robe u vrijednosti od oko 1,29 milijardi KM što je za 43,02 posto više u odnosu na prvo polugodište lani, dok je uvezeno robe u vrijednosti oko dvije milijarde KM, što je za više za 28,78 posto.
BiH je u Srbiju najviše izvozila električnu energiju i to u vrijednosti od oko 307,14 milijuna KM, koks ili polukoks od kamenog uglja, mrkog uglja oko 246,68 milijuna KM, dok su se najviše uvozila naftna ulja i ulja dobijena iz bitumenskih minerala oko 322 milijuna KM, te toplo valjani pljosnati proizvodi od željeza oko 64,37 milijuna KM.
Kada je riječ o ostalim tržištima, Komljenović je rekao da su po obujmu razmjene, najznačajniji partneri Turska i Kina, te dodao da je ukupan obujam vanjskotrgovinske razmjene sa Turskom iznosio je 916 milijuna KM od čega je uvoz 750 milijuna KM, a sa Kinom ukupan obujam vanjskotrgovinske razmjene iznosio je oko 405 milijuna KM od čega je uvoz 379 milijuna KM.