Bosanskohercegovački entitet Federacija BiH priprema izmjene zakona po kojem bi nedjelja za trgovce u ovom dijelu države bila neradna. Izmjene zakona, čije razmatranje je predviđeno za jesen, u velikoj mjeri su prepisane iz susjedne Hrvatske. Jedna razlika je što bi sve nedjelje u godini trebale biti neradne. Ova tema je proteklih sedmica izazvala različite i oprečne reakcije javnosti i stručnjaka. još nije iskristalizirano najobjektivnije mišljenje.
Ekonomski stručnjak Igor Gavran razumije one koji taj prijedlog smatraju dobrim jer postoji toliko kršenja Zakona o radu, prava radnika i prekomjernog iscrpljivanja radnika, ne samo u trgovini već i mnogim drugim sektorima. Zbog toga smatra da je ovaj prijedog došao kao neka vrsta očaja i dizanja glasa ugroženih radnika. Sve u želji da se pokuša garantirati određeni minimum odmora.
“To je jedan od prvih problema zbog toga što se olako prihvata kršenje Zakona o radu. Nikada nije prihvatljivo, te da se Zakon o radu, koji pruža daleko veća prava od same zabrane rada nedjeljom, ne poštuje”, ističe Gavran. “Umjesto da se pokuša primjeniti Zakon o radu koji daje puno veća prava, sve se svodi na mogućnost nerada nedjeljom. Ovo opet većim dijelom ne ide u korist radnika, već pojedinih grupa gospodarskih subjekata. Jedni od onih kojima to definitivno ide u prilog su veliki trgovački lanci. Oni će izgubiti vrlo malo ili ništa ukupno gledajući u njihovom prometu. Imaju objekte u oba entiteta, a ova bi mjera važila na prostoru samo jednog entiteta”.
Samo veća šteta za radnike
S druge strane bi veliki lanci, koji imaju značajne troškove rada nedjeljom, imali velike uštede. Radnici ne bi imali mogućnost da izaberu neki drugi slobodan dan ukoliko im je fiksiran slobodan dan nedjeljom.
“Koliko god lijepo zvučalo provođenje dana sa obitelji, radnici u tom slučaju ne mogu ništa drugo obaviti. Vrlo često je svakom čovjeku potrebno da u određenom radnom vremenu obavlja neke poslove sa javnom administracijom koja ne radi nedjeljom. Za ovo će morati uzimati neke dodatne slobodne dane ako mu poslodavac to omogući – i to vjerovatno na štetu radnika. Uz to je selekcija. Koji objekti ne bi radili a koji bi radili nedjeljom – vrlo proizvoljna i problematična”, smatra Gavran.
Ono što je problematično jeste činjenica da se ova zabrana ne odnosi na čitavu Bosnu i Hercegovinu. Samo na Federaciju BiH, što će povećati broj sati prekovremenog rada. To se desilo u Mađarskoj gdje su radnici ostajali do 23:00 i duže raditi. Na kraju je Mađarska shvatila da zabrana rada nedjeljom ne donosi radnicima ništa.
„Još gore stvari se dešavaju u Hrvatskoj. Zabrana rada nedjeljom je dva puta pala na Ustavnom sudu, ali se treći put opet uvela zbog HDZ-a i pritisaka Crkve. Sad tamo benzinske pumpe peku i prodaju kruh. Značajan broj trgovina ne poštuje zabranu jer tako kroz nelojalnu konkurenciju ostvaruju ekstra profit“, pojašnjava Admir Čavalić, predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH.
Postojeći zakon samo treba poštivati
Kao i njegov kolega iz struke Igor Gavran, i Čavalić smatra da je rješenje u poštivanju već postojećeg Zakona o radu Federacije BiH. Podsjećamo zakon dozvoljava najviše 40 sati rada tjedno, pravo na odmor, plaćeni prekovremeni rad itd.
„Pored toga, moguće je razmatrati izmjenu ovog Zakona. S ciljem definiranja da vikend po automatizmu za većinu djelatnosti znači prekovremeni rad i da se više plaća. To su stvari koje konkretno pomažu radnicima – sve ostalo je populizam. Ove aktivnosti treba da vodi Ministarstvo rada i socijalne politike, što je i priznao ministar Adnan Delić“.
Dodaje, kako se u većini europskih zemalja ide u pravcu liberalizacije radnih uvjeta, a ne zabrana. Tako je i u Njemačkoj, gdje se pokušala i ukinuti zabrana koja datira iz ‘50-ih godina prošlog stoljeća. Međutim, crkve su reagirale i zaustavile to na Ustavnom sudu 2009. godine, tvrdi Čavalić.
Ne treba odluku donijeti preko noći
Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić smatra da novi Zakon o unutrašnjoj trgovini Federacije BiH nije temeljni zakon kojim treba da se uređuju prava radnika. Po njemu je pitanje uvođenja neradne nedjelje treba biti uređeno Zakonom o radu, kolektivnim ugovorima i pravilnicima.
„Ministarstvo još nije zauzelo zvanični stav kada je u pitanju inicijativa Sindikata radnika u trgovini u Federaciji BiH koju su uputili Federalnom ministarstvu trgovine i koja bi se implementirala kroz novi zakon o unutrašnjoj trgovini Federacije BiH. Nismo zauzeli zvanični stav o neradnoj nedjelji. Nismo uradili nikakvu analizu i nismo istražili mišljenja svih zainteresiranih strana“, kaže ministar Delić.
U razgovoru sa Udruženjem poslodavaca Federacije BiH, u Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike su uvidjeli da ni oni još nemaju stav o tome. Smatraju da ministarstvo neće blokirati donošenje takve odluke ako se uspostavi da je ona u interesu radnika i poslodavaca.
„Svi poslodavci ne poštuju odredbe Zakona o radu po pitanju rada za vrijeme blagdana ili tjednog odmora, što je obično dan nedjelje. Kada poslodavci ne isplaćuju dodatne benefite radnicima koji rade nedjeljom, najbolje rješenje pitanja neradne nedjelje bilo bi urediti integralno na nivou Federacije BiH kroz Zakon o radu, a ne zakonom o unutrašnjoj trgovini. Nakon toga bi se mogao pojaviti drugi sindikat koji bi tražio da se uredi njihovo pravo na neradni petak, subotu ili nedjelju“, ističe Delić. Dodaje da ima dosta argumenata za, ali ima dosta i protiv. Ne smiju se donositi ad hoc rješenja ukoliko se želi da ona budu dugoročna i sustavna.
„U nekim zemljama je rad nedjeljom zabranjen, u nekim dozvoljen. Negdje postoje pozitivni primjeri, a negdje negativni. Ne smijemo donijeti bilo kakvu odluku a da prethodno ne uradimo istraživanje“, smatra Delić.
Radnici su u boljoj poziciji
Trenutno u Bosni i Hercegovini nedostaje radnika, ukazuje Čavalić. Došlo se do tržišnog momenta kada raste njihova pregovaračka moć u odnosu na poslodavce. To se i dešava na nivou plaća. Prosječna plaća ide na 1.300 konvertibilnih maraka (663 eura). Ovo je nisko u odnosu na europski prosjek, ali dosta više u odnosu na nekoliko godina unazad.
„Istina, inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... uglavnom jede realno bogatstvo. Pored toga, neki objekti ne rade nedjeljom ili drugim danima jer ne mogu osigurati radnika za sustav smjena. Kako bi se ograničila pregovaračka moć radnika u trgovini, veliki trgovci su počeli lobirati da se zakonom zabrani jedan dan u tjednu za rad. Ovo ne rješava pitanje radničkog standarda. Direktno smanjuje potražnju za radnicima i slabi njihovu pregovaračku moć”, napominje Čavalić.
Inicijativa potekla od Sindikata trgovačkih radnika, kojih je u Federaciji BiH oko 99.000. Od ukupnog broja 72 posto čine žene i njihov argument je da je nedjelja dan za obitelj i da njima odgovara da to vrijeme provedu sa svojim ukućanima.
„Nažalost, naš zahtjev za hitnom procedurom izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjoj trgovini Federacije BiH nije dobio podršku većine. Isto smo ponovili odmah nakon uspostave nove vlasti i formiranja Vlade Federacije BiH. Naišli smo na razumijevanje resornog ministra u vezi ovog za radnike u trgovin. ma veoma bitnog pitanja, koji je pokrenuo proces konsultacija. Mi smo već razgovarali sa kompanijama u kojima imamo svoje članstvo i ovo rješenje ima podršku većine poslodavaca“, kaže Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH.
Zabrana rada nedjeljom treba funkcionirati isto
Dodaje kako su razlozi za donošenje ovakvog jednog zakona, prije svega potreba i želja radnika da budu slobodni u dane blagdana i nedjeljom kada su slobodna i njihova djeca. Jedino razlog protiv kojeg vide u Sindikatu su komformizam kupaca i navika da se nedjelje provode u tržnim centrima, posebno zimi.
„Konačno rješenje će sigurna sam uzeti u obzir sve aspekte i predvidjeti i neke izuzetke. Mi kao Sindikat smo spremni da damo svoj maksimum kako bi napravili najbolji balans između potreba i zahtjeva tržišta i interesa i želja radnika“, poručuje Beširović.
Do sada je ova inicijativa usvojena parcijalno u Mostaru, Čapljini, Livnu, Sanskom Mostu, Kiseljaku, Goraždu, uglavnom na osnovu općinskih propisa, a plan je da se federalnim zakonom izjednači praksa u Federaciji BiH.
„I predstavnici velikih trgovinskih kompanija u Federaciji BiH sa kojima sam održao sastanke su podržali ovu inicijativu jer i njima bi olakšalo poslovanje s obzirom na manjak radne snage“, kaže federalni ministar trgovine Amir Hasičević.
Zakon će sadržavati izuzetke
Planirano je da se ovim prijedlogom naprave i izuzeci. U prvom redu odluka se ne bi odnosila na pekare, dežurne apoteke, suvenirnice, benzinske pumpe i slično.
„Analizirali smo primjere u susjedstvu i ponudićemo efikasnija i preciznija rješenja. Naprimjer, za trgovine u okviru benzinskih pumpi, jasno će biti precizirano koja vrsta proizvoda se može prodavati. Riječ je o odredbi zakona kojom se predlaže zabrana rada trgovačkih objekata nedjeljom. To je u nadležnosti ovog ministarstva, a radno vrijeme, radne sate, godišnje i druge plaćene odmore radnicima propisuje Zakon o radu“, kaže Hasičević.
Zakon o unutrašnjoj trgovini ne bavi se samo pitanjem neradne nedjelje, nego i nizom drugih pitanja važnih za precizno uređenje ove oblasti.
„Jedna od odredbi odnosi se i na trgovinu putem interneta, gdje predlažemo da se svi koji žele svoju djelatnost bazirati na e-trgovine imaju obavezu da se registruju. Prijedlog je poput onog koji je primijenjen za registracija Agencija za nekretnine. To je prvi korak u zaštiti potrošača, koji bi prije online kupovine mogli provjeriti s kim posluju. Dakle, namjera je harmonizirati pravila na području cijele Federacije BiH, a tamo gdje bude moguće i na nivou Bosne i Hercegovine“, pojašnjava ministar Hasičević.
Podsjeća na kraju da u Evropskoj uniji najmanje deset zemalja ima neradne nedjelje i da taj sistem funkcioniše.
Izvor: Aljazeera
