„The Sunday Scaries“ ipak nije samo pojam iz Urban Dictionaryja! Prema svojedobnom istraživanju Američke akademije za medicinu sna otkriveno je da više od četvrtine ispitanika (26%) teže zaspi nedjeljom nego ostalim danima. Dok u jednom trenu bezbrižno igramo društvene igre s prijateljima, opuštamo se u restoranu s obitelji ili gledamo filmski maraton u društvu najdraže osobe. Već u drugom trenu pomislimo na neodgovoreni mail od petka, na račune koji se moraju platiti u ponedjeljak do podne, na rokove za projekta, pitcha ili troškovnika…
Koliko god se školarcima i umirovljenicima njihove brige činile velike. Istraživanjem se pokazalo kako su generacija Z i milenijalci ipak najviše opterećeni stresom i obavezama i uz to su kronično umorni i neispavani. Točnije, njih 32 % iz Z generacije i njih 34 % iz milenijske generacije. Upravo je ovo dobna skupina ljudi koji čine glavninu zaposlenika populacije.
Razlika između generacija
Razlike su među dvjema generacijama što će mladi zaposleni ljudi, uglavnom generacija Z, spremnije napuštati poslove koji im se ne sviđaju, istraživati različite karijere i postavljati uvjete u novoj radnoj sredini, dok će zaposlenici u tridesetima i ranim četrdesetima, milenijalci, svemu pristupiti opreznije. Često ih vežu druge obaveze, poput obitelji i djece, stambenog pitanja i ostalih prioriteta koji nisu nužno vezani za posao…. No, pojam „nedjeljni strah“ skovan među mladim urbanim Amerikancima, postao je prije svega vezan za posao. Sa sobom vodi i pojam Smonday, anksioznost koju tijekom nedjelje počinju osjećati zaposlenici jer se bliži ponedjeljak. No, zašto je nedjelja tako strašna i zašto se nedjeljom najmanje spava, a najviše brine?
Tjeskoba i stres kao glavni uzročnici
Odgovor ponovno dolazi iz spomenutog istraživanja u kojem se spominju tjeskoba i stres kao glavni uzročnici nezadovoljstva poslom. „Stres se ne može izbjeći“, istaknuo je američki specijalist dr. John Saito, koji je usko surađivao s istraživačima studije, „no može se poraditi na ljudskom pristupu problemima i suočavanju sa stresom“. Prije svega, prokrastinacija ili ostavljanje neželjenog zadatka za kasnije omiljeni je način izbjegavanja odgovornosti. Isto tako, odgađanje je prvi od uzročnika stresa. Što je manje vremena, skloniji smo ponašati se iracionalno, živcirati se i kriviti sebe za neuspjeh.
Također, uz odgađanje, velik izvor stresa je promjena radne okoline. Kako su se uvjeti rada promijenili, pomislili smo da će rad od doma, hibridni rad, značiti da ćete se napokon osloboditi stresne okoline i bez previše brige obavljati svoj posao. No, mailovi, pozivi, provjeravanje… Čini vam da vas nadređeni stalno promatra, a da su vaši suradnici još spremniji na konkurenciju i oštru borbu za višu poziciju. Odjednom vam se i vlastiti dom, mjesto koje ste prije povezivali s opuštanjem uz kućni spa, laku književnost i još lakše Netflixove serije, čini kao mjesto zarobljeništva i izvor nezadovoljstva. Gdje ćete otići? Smirite se, ne morate nigdje fizički pobjeći!
Kako pobijediti nedjeljni strah?
Duboko disanje i meditacija pomažu baš uvijek, dokazano! Uz tri duboka udisaja nećete zaboraviti na brige, no opuštanjem uma i laganom tjelovježbom, posebno ako meditaciju pretvorite u kontinuitet nakon buđenja i prije spavanja, polako ćete balansirati svoje strahove. Sve će se činiti lakše, a briga neće imati vrijednost koju ste joj u početku pridavali.
Naravno, za sve je potrebna praksa, nećete se moći u potpunosti opustiti nakon jedne meditacije. Ponavljajućim vježbama, meditiranjem i disanjem ipak ćete kroz 10 dana uočiti smanjeni stres, a kroz mjesec dana ćete ga smanjiti i za jednu trećinu. Dovoljno je svega pet do deset minuta dnevno da biste se osjećali sjajno i uhvatili se u koštac s obvezama novog tjedna.
Može li se strah nedjelje u potpunosti zaustaviti?
Kako učimo odbacivati misli o radu i stresu tijekom vikenda i nedjelje. U istom trenu oslobađamo prostor uma za nove ideje, za nešto novo i korisno. Gledamo na stvari kroz novu perspektivu i odmičemo se od misli, događaja i predmeta koji nas sputavaju i podsjećaju na poslovne obaveze.
Kada promijenite perspektivu, promijenit ćete i razgovor koji vodite sami sa sobom. Često nas solilokvij odvede u smjeru koji nije realan, a to je mentalno i fizički iscrpljujuće. „Kolege me ne razumiju, šef me mrzi, nitko ne odgovara na moje mailove…“, samo su neke od misli koje zaposlenim ljudima s manjkom samopouzdanja mogu proći kroz glavu. No, naše misli i naši osjećaji ne bi smjeli kontrolirati naše raspoloženje i ponašanje. Umjesto kritiziranja i prvotne negacije, pretvorite misli u nešto pozitivno. Neka se rečenica „Mrzim putovati na posao“ pretvori u „Moje putovanje na posao ponekad je dugačko, ali je ovo dobra prilika da poslušam podcast koji želim“. Biranjem manje kritičnih riječi naš mozak automatski prestane naglašavati negativnost i uz pozitivnost se opušta. Najvažnije je da pojam nedjelja vežete s opuštanjem, brigom o sebi, druženju i relaksacijom, a ne s anksioznošću, stresom i nesanicom.
Uz promjenu stava, bitna je namjera. Ne dopustite da ovo zvuči groteskno jer se namjera u više navrata pokazala kao čovjekova velika prednost. Umjesto zapovjednog tona prema sebi, „moram“, birajte lakše termine koji vas ne čine robotom, nego ljudskim bićem, poput „želim“, „namjeravam“, „razmišljam o…“… Obvežite se sebi, no bez prisile. Što je vaša namjera jasnija, veća je vjerojatnost da će se dogoditi.
Pauza, bez odgode
I za kraj, uzmite pauzu, bez odgode, kada osjetite zamor. Udahnite duboko, popijte omiljeni napitak, prošećite se. U kulturi instant rješenja, skloni smo posegnuti za sintetskim lijekovima za smirenje ili štetnim stimulansima, ne razmišljajući o njihovim negativnim učincima. Ljekovite biljke pomažu u postizanju mentalne ravnoteže. Njihovo stoljećima poznato terapijsko djelovanje, dovelo je do razvoja suvremene fitoterapije. Poput Persena, tradicionalnog biljnog lijeka na bazi valerijana, matičnjaka i metvice. Valerijana ima sedativni učinak te poboljšava kvalitetu i trajanje sna. Matičnjak ima sedativni učinak, smanjuju nadutost, pospješuje probavu te pomaže kod nesanice. Dok metvica opušta mišiće probavnog sustava, pospješuje probavu i rad jetre te smanjuje nadutost.
Za razliku od sintetskih lijekova za smirenje, Persen ne uzrokuje ovisnost niti druge štetne posljedice na zdravlje. Ovo je prirodni oslonac u borbi protiv stresa, napetosti i nesanice, a djeluje smirujuće i opuštajuće. Suvremena medicina prepoznala je terapijsku vrijednost biljaka i njihov pozitivan utjecaj na zdravlje, a vrijeme je da ju prepoznamo i mi! Oslobodite se stresa, preuzmite kormilo nad životom i svaki dan shvatite kao novu priliku, a ne ispravljanje jučerašnjih grešaka!
Izvor: tportal
