Podaci o tržištu rada u Europskoj uniji u trećem kvartalu 2021. godine pokazuju da je veća vjerojatnost da će muškarci biti samozaposleni nego žene. Naime, 16 posto zaposlenih muškaraca bilo je samozaposleno u poređenju sa 10 posto žena, pokazuju podaci Zavoda za statistiku EU (Eurostat).
Analiza Eurostata pokazuje da rodni jaz raste razmjerno sa godinama, sa razlikom od 1,8 postotnih poena (pp) za mlade (od 15 do 24 godine), koji se zatim povećava na 6,3 pp za osobe od 25 do 54 godine i 11,1 pp za one od 55 do 64 godine. U trećem kvartalu 2021. godine samozaposleno je bilo 22,6 posto zaposlenih muškaraca starosti od 55 do 64 godine, u usporedbi s 15,8 posto zaposlenih muškaraca uzrasta od 25 do 54 godine i 4,5 posto od 15 do 24 godine.
Među zaposlenim ženama starosti između 55 i 64 godine bilo je 11,4 posto samozaposlenih u odnosu na 9,5 posto žena starosti između 25 i 54 godine i 2,7 žena uzrasta između 15 i 24 godine. Ove razlike između muškaraca i žena vidljive su i u dvije potkategorije samozapošljavanja. Kada je u pitanju samozapošljavanje bez zaposlenih (samostalni radnici), rodni jaz se povećava sa 1,5 pp među onima od 15 do 24 godine, na 3,4 pp među osobama od 25 do 54 godine, i 6,1 pp za one između 55 i 64 godine.
Podaci Eurostata pokazuju da se isto dešava i kod samozaposlenih sa zaposlenima (poslodavaca), gdje razlika ide od 0,3 pp za mlade (15-24) do 2,9 pp za osobe od 25 do 54 godine, kao i 5,1 pp za najstarije (55-64).
Rodni jaz u zapošljavanju veći kod roditelja
Izvješće pokazuje i da postojanje djece u domaćinstvu u EU negativno utječe na stopu zaposlenosti žena, dok pozitivno utječe na stopu zaposlenosti muškaraca, bez obzira na stupanj obrazovanja roditelja.
„U 2020. godini u EU je bilo zaposleno 77 posto žena koje nemaju djecu, starosti od 25 do 54 godine. S druge strane, žene ovog uzrasta sa djecom imale su nižu stopu zaposlenosti (72 posto, odnosno -5 pp). Djeca u domaćinstvu imala su suprotan efekt na stopu zaposlenosti muškaraca ove starosne grupe – muškarci bez djece imali su nižu stopu zaposlenosti (81 posto) od muškaraca sa djecom (91 posto, odnosno + devet pp)“, navodi se u izvještaju Eurostata.
Naime, skoro svaka četvrta majka koja ima između 25 i 54 godine (24 posto), imala je posao sa nepunim radnim vremenom u 2020. godini, dok je ovaj udio dostigao 16 posto među ženama bez djece (pad od osam pp). Također, ovo je imalo suprotan efekt na muškarce – muškarci sa djecom imali su nižu stopu zaposlenosti sa nepunim radnim vremenom (pet posto) od muškaraca bez djece (sedam posto; + dva pp).
Viši nivo obrazovanja – bolje šanse za zaposlenje
U 2020. godini razlika u stopi zaposlenosti žena sa ili bez djece bila je manja za žene sa višim stupnjem obrazovanja. Podaci Eurostata pokazuju da se i kod muškaraca dogodilo slično.
„Žene sa niskim stupnjem obrazovanja pokazale su najveću razliku kada se usporede one koje imaju djecu (45 posto) i koje nemaju djecu (53 procenata; + osam pp). Za žene sa srednjim stupnjem obrazovanja, jaz između stope zaposlenosti neznatno se smanjio (71 posto za majke i 77 posto za žene bez djece, što je šest pp više), dok su za žene sa visokim stupnjem obrazovanja ove stope bile gotovo ujednačene (84 posto i 86 posto; +dva pp)“, navodi se u izvješću Eurostata.
Ipak, poslovi sa skraćenim radnim vremenom bili su manje zastupljeni kod visoko obrazovanih žena koje nemaju djecu. Za svaki nivo obrazovanja, jaz u zapošljavanju između onih koji imaju i nemaju djecu, bio je veći za muškarce nego za žene.
izvor: biznis.rs
