Prema anketi koju su 2021. proveli Vox i Data for Progress, 37% Amerikanaca misli da su milijarderi užasni uzori. A 49% je reklo da gaji općenito negativne osjećaje prema njima. Najviše negativnosti ide prema poznatim tehnološkim milijarderima poput Marka Zuckerberga, Elona Muska i Jeffa Bezosa.
Ali unatoč negativnim osjećajima, ljudi se još uvijek dive i ugledaju se na neke onjih. I to ne samo zbog njihovog financijskog uspjeha. Istraživanje koje su 2021. proveli Ohio State i Cornell otkrilo je da se ljudi koji se suprotstavljaju klasi iznimno bogatih ljudi još uvijek imaju tendenciju diviti pojedinim milijarderima poput Elona Muska i Billa Gatesa.
“Tajna Silicijske doline je pripovijedanje”, kaže Margaret O’Mara, profesorica povijesti na Sveučilištu Washington. O’Mara, koja proučava povijest moderne Amerike i tehnološke industrije, ističe razloge zašto su priče o uspjehu tehnoloških titana ostale popularne u javnosti unatoč svim izgledima.
To je “religija poduzetništva”
O’Mara opisuje intenzivno divljenje tehnoloških milijardera kao neku vrstu “religije poduzetništva”. U nedostatku prisutnosti drugih uzora i opadanju vjere u druge institucije kao što su vlada ili crkve ili čak znanost i sve većoj otpornosti da se napreduje u tradicionalnoj korporativnoj Americi, ljudi žele pronaći mit u koji će vjerovati, a koji će im pružiti utjehu, kaže O’Mara.
“A kada imate ove stvarno primamljive i uzbudljive priče o cijeloj startup tvrtki u vašoj spavaonici ili garaži koja zatim postaje ta tvrtka vrijedna trilijune dolara, ova uzbudljiva priča ‘od krpe do bogatstva’ stvarno se uklapa u američki narativ koji prethodi Silicijskoj dolini,” kaže ona. “Te su priče izuzetne, da budemo jasni, ali mislim da je greška pretpostavka da svatko može ovo učiniti.”
Većinu vremena ove priče podcjenjuju prednosti koje ljudi imaju rođenjem, kao što su spol, rasa i etnička pripadnost. A sve to određuje koje prilike možete dobiti i ljude s kojima možete biti povezani.
Još jedna priča unutar narativa tehnološkog milijardera koja privlači mase je ona o poremećaju.
„Radimo stvari drugačije i uklanjamo vratare i establišment,“- ova se priča također dotiče nekih stvari koje su duboko utkane u američku kulturu, kaže ona. “Ovo je nacija utemeljena na revoluciji, tako da je biti buntovnik, ne pokoravati se autoritetu i biti sam svoj šef nekako cool.”
Tehnološki milijarderi definiraju uvjete uspjeha
Još jedan razlog zbog kojeg jednostavno ne možemo napustiti ove tehnološke milijardere je taj što su definirali uvjete modernog uspjeha, kaže O’Mara.
“Ova ideja da ono čemu biste trebali težiti nije da idete raditi za veliku tvrtku, već da pokrenete vlastiti posao i hakiranjem se probijete do osnivača poput Marka Zuckerberga“, urezana je u javnu svijest, kaže O’Mara.
Čak i kada ljudi kritiziraju te tehnološke milijardere, oni često dolaze s mjesta gdje misle da mogu ponoviti njihov uspjeh i to bolje, sugerira O’Mara. Prevladavajući osjećaj je “Želim izgraditi bolju društvenu mrežu“. Ili “Želim biti osnivač i pokrenuti tvrtku, ali ću ovo učiniti drugačije i učiniti svijet boljim mjestom.”
Shvaćanje uspjeha tehnološkog milijardera temelji se na poduzetništvu i uvelike se temelji na tome da sami radite. Ali ovaj fokus na individualizam rijetko se pretvara u pravi životni uspjeh, kaže ona. Većinu vremena uspjeh ovih milijardera ne ovisi samo o njihovom napornom radu, već i o vanjskim uvjetima. Poput veza koje imaju zbog privilegija s kojima su rođeni i napornog rada mnogih ljudi s kojima rade.
“Postoji mnogo razloga za divljenje onome što su ti ljudi učinili i otkrivanje onoga što ih čini uspješnima“, kaže O’Mara. “[Ali] mislim da bi bolji lijek bio imati društvo u kojem ima više ljudi koji ne dolaze s prednostima, mrežama i vezama i imaju priliku izgraditi vlastitu stvar.”
Kult ličnosti
Richard R. John, profesor poslovne povijesti i novinarstva na Sveučilištu Columbia, pompe oko tehnoloških milijardera naziva kultom ličnosti, koji su uvelike pogoršali ne samo obični mediji, već i društveni mediji.
Kult ličnosti je namjerno veličanje određene javne osobe, što je termin koji se najčešće koristi za autoritarne političke osobe. Tijekom povijesti kult ličnosti milijardera obično se propagirao preko novinara i medija, kaže John. Ali s osnutkom društvenih medija masovno je porastao zahvaljujući svom dosegu bez presedana. “Više nije regionalno, sada je nacionalno, pa čak i međunarodno“, kaže John.
Iako kult ličnosti može zvučati lijepo imati na papiru, dugoročno bi mogao upropastiti uspjeh. A klađenje na jednog karizmatičnog vođu može ostaviti tvrtke neuravnoteženim kada vođa ode ili propadne, kaže O’Mara.
U 2018., tehnološki investitor Roger McNamee rekao je da je pravi problem u Silicijskoj dolini ono što je on nazvao “kult osnivača”. Dodao je da većina tih tehnoloških lidera milijardera ima nekontroliranu moć, ali nisu otvoreni za konstruktivnu kritiku.
Prijevod i prilagodba: financa.ba | Izvor: CNBC
