Velike maloprodajne tvrtke suočene s novim američkim carinama pokušavaju zaštititi svoju prodaju u SAD-u. Umjesto drastičnog povećanja cijena na američkom tržištu, odlučuju se na preusmjeravanje troškova na druga tržišta. Ovakva strategija omogućuje izbjegavanje gubitka kupaca u SAD-u, ali izaziva zabrinutost u ostatku svijeta.
Globalne strategije maloprodajnih lanaca i utjecaj američkih carina na cijene
Tvrtke koje posluju globalno mogu rasporediti troškove carina na više tržišta. Time ublažavaju negativne učinke na prodaju u SAD-u, ali istovremeno povećavaju inflatorni pritisak u drugim regijama. Europska unija i Velika Britanija posebno su osjetljive jer su tek nedavno počele bilježiti stabilizaciju cijena.
Primjerice, Birkenstock i Pandora razmatraju globalna poskupljenja kako bi nadoknadili američke carinske troškove. Financijski direktor Birkenstocka najavio je da bi blago globalno povećanje cijena moglo kompenzirati gubitke uzrokovane carinama. Iz Pandore poručuju da još razmatraju opcije – hoće li poskupjeti širom svijeta ili samo na američkom tržištu.
Donald Trump, bivši američki predsjednik, uveo je opće carine od 10 posto na sav uvoz. Prijetio je i dodatnim recipročnim mjerama prema trgovinskim partnerima. Kada je Walmart najavio povećanje cijena, Trump je tražio da sam snosi trošak carina. Tvrtke sada pažljivo određuju cijene kako ne bi bile optužene da koriste carine za opravdavanje poskupljenja.
Utjecaj globalnih cijena i carinskih politika na inflaciju u Velikoj Britaniji i eurozoni
Neke kompanije odlučuju povećati cijene na tržištima gdje su potrošači manje osjetljivi. Takvim pristupom subvencioniraju druge proizvode ili tržišta s većom cjenovnom osjetljivošću. Ako sve više multinacionalnih trgovaca krene ovim putem, moguće je širenje inflacije i na zemlje poput Velike Britanije.
Guverner britanske središnje banke Andrew Bailey upozorio je na globalne cjenovne politike velikih kompanija. Istaknuo je da se sve češće ignoriraju lokalne carinske stope, a cijene se usklađuju na globalnoj razini. Naglasio je važnost pažljivog praćenja takvih trendova jer oni mogu utjecati na nacionalne inflacijske ciljeve.
U eurozoni inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... polako pada prema ciljanih dva posto, ali nova carinska pravila to mogu ugroziti. Tvrtke u anketi Europske središnje banke krajem ožujka navele su da je rastu cijena u maloprodaji sve slabiji. No 2. travnja uslijedila je objava o novoj američkoj carinskoj politici.
Promjene u trgovinskim tokovima, politike cijena i rizici novih inflacijskih pritisaka
Carine na kinesku robu povećane su na 145 posto, a potom smanjene na 30 posto. To je dovelo do niže potražnje američkih trgovaca za kineskim proizvodima, što su europski trgovci iskoristili. Dobavljači iz Kine počeli su nuditi niže cijene i povoljnije uvjete zbog smanjenih narudžbi.
Izvršni direktor Takko Fashiona, koji posluje u 17 europskih zemalja, istaknuo je pad cijena kineskih proizvoda i transporta. Ipak, dok jedni traže načine da troškove carina prenesu dalje, neke tvrtke poput Adidasa odbijaju podići cijene izvan SAD-a. Direktor Bjorn Gulden naglasio je da ostaju pri lokalno orijentiranoj politici određivanja cijena.
Isabel Schnabel, članica uprave Europske središnje banke, upozorila je na rizik da carine u budućnosti potaknu novi inflacijski val. Iako inflacija možda privremeno padne ispod cilja, promjene u globalnim cijenama mogle bi to brzo promijeniti.
Ekonomisti upozoravaju da bi tvrtke mogle iskoristiti carine za povećanje cijena koje nadilazi stvarne troškove, kao tijekom pandemije. U razdoblju 2021.–2022. mnogi su proizvođači i trgovci znatno povećali marže, što je dodatno poguralo inflaciju.
Očekivanja američkih potrošača o inflaciji dosegnula su najvišu razinu od 1981. godine, čak 6,7 posto. Sličan trend prisutan je i u eurozoni, gdje potrošači također predviđaju rast cijena. Takva očekivanja mogu dodatno potaknuti tvrtke da iskoriste prostor za nova poskupljenja.
Prema pisanju Financija, ovakve strategije velikih maloprodajnih kompanija stvaraju globalne posljedice koje bi središnje banke teško mogle kontrolirati. Sve veći broj ekonomista upozorava da globalno poslovanje mora pratiti lokalnu ekonomsku stvarnost, kako bi se očuvala stabilnost cijena.
