Prije točno godinu dana Reuters je objavio da će se veliki Osama Suzuki (91) povući s trona Suzukija. Nakon nešto manje od pola stoljeća, gospodina Suzukija zamijenit će njegov sin Toshihiro.
Za Suzukijev posao i uspjeh važan je poslovni model koji se oslanja na tradiciju ‘posvajanja sinova’. Tako Osamin omiljeni Suzuki nije iz obitelji Suzuki, niti je potomak osnivača tvrtke Michijo Suzuki. Prije više od 60 godina oženio se s unukom osnivača. Posvojen je i dobio prezime.
‘Posvojenje sinova’ kao rješenje
Tradicija posvajanja sinova u Japanu se vrlo rado primjenjuje. U nedostatku muških nasljednika, kao što je bio slučaj sa Suzukijem, bira se muškarac kojeg je obitelj prethodno procijenila kao dobrog vođu i budućeg predsjednika.
Osamu je četvrti posvojeni sin obitelji Suzuki, koji je bio na jednoj od vodećih pozicija. Dok je bio u punoj snazi i obavljao predsjedničke dužnosti u Suzukiju, znalo se da je svoju poziciju namijenio svom zetu. Iako ima sina, u bliskom društvu i krugu obitelji, odlučeno je da je Hirotakin zet Ono najbolji izbor za posao. Ali, nažalost, preminuo je od raka prostate, pa se Osamin biološki sin Toshihiro pridružio Suzukijevom četveročlanom vodstvu. Očito, nije bilo bolje zamjene za koju su znali, piše bonitet.com.
Suzuki s tradicijom
Zanimljive su sljedeće činjenice, a tiču se posvojenja.
Sjedinjene Američke Države i Japan zemlje su s najvećim brojem posvojenja. Ali, uz bitnu razliku:
- Amerikanci usvajaju djecu.
- Japanci usvajaju odrasle osobe u dobi od 25-30 godina, muškarce. Djeca su samo 2 posto od ukupnog broja posvojenih.
Vikas Mehrotra, autor nekoliko studija koje se bave japanskim poslovnim modelima, naglasio je važnost posvajanja odraslih muškaraca. Prema njegovom mišljenju, to je bitna točka po čemu se Japanci razlikuju od ostatka svijeta i po čemu su jedinstveni u poslu. Najjače japanske tvrtke uglavnom vode potomci, ali posvojeni, a ne po krvi.
Praksa pokazuje da je krvno nasljeđivanje na ključnim pozicijama u obiteljskim tvrtkama problem i razlog lošijeg i kraćeg poslovanja. Japanci su taj problem riješili udomljavanjem mladića. Oni se obrazuju, po mogućnosti na Sveučilištu u Tokiju, prate se, testiraju i moraju zadovoljiti tražene kriterije kako bi ušli u uspješnu poslovnu obitelj. Ako su zadovoljni, ulaze u posao i održava se običaj ‘omiai’, što znači ‘vidjeti brak’. Kandidat ženi kćer, što je završna faza, a zet postaje ‘posvojenik’, koji tako dobiva ženino prezime. Ako je kandidat već oženjen, usvajaju se i on i njegova supruga.
Suzuki nije presedan, ali je dobar primjer japanskog poslovnog modela i tradicije kao jedne od vodećih automobilskih tvrtki u Japanu. Svjesni da ne mogu sami birati svoju djecu, ali ih mogu usvojiti, Japanci se upravo zbog toga raduju svojim kćerima. Nasuprot njima Kinezi, Indijci i ostatak svijeta od pamtivijeka slave rođenje sinova.
Suzuki put
Suzuki je automobilska tvrtka koja postoji od 1909. godine, kada je njen osnivač ušao u posao proizvodnje svilenih tkalačkih stanova. Od 1939. godine, kada su napravili prvi mali automobil, vidjeli su napredak u ovakvom pristupu proizvodnji i počeli osvajati svjetsko tržište. Spomenuti Osama Suzuki vodio je tvrtku u osvajanje svijeta. Kao nezamjenjivi ambasador malih automobila Suzuki, 1983. godine predstavio je tvrtku Indiji (Maruti Suzuki India Ltd.).
Zahvaljujući suradnji s General Motorsom, Suzuki je osamdesetih godina prošlog stoljeća prešao ocean. U istom desetljeću dogodila se prekretnica u poslovanju kada je počela prodaja Swifta i Vitare, a Suzuki je otvorio i predstavništvo u Njemačkoj. Proizvedeno je 10 milijuna vozila ova dva modela.
Danas je Suzuki deveta automobilska sila u svijetu, s oko 45.000 zaposlenih, plasira svoje proizvode u 133 zemlje, a formalno je prisutan u 23 zemlje.
Službeni podatak tvrtke za proteklu 2021. je da su samo u Japanu prodali 25 milijuna vozila.
