Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Europskim bankama ograničen prijenos 230 milijardi eura likvidne imovine

Europske banke suočavaju se s ograničenjima prekograničnog prijenosa oko 230 milijardi eura visokokvalitetne likvidne imovine, procjenjuje Europska središnja banka (ECB). Europska komisija priprema promjene koje bi bankarskim grupama omogućile slobodnije upravljanje tim sredstvima, uz dodatna jamstva za njihova društva kćeri u drugim državama.

Rasprava je ponovno otvorena nakon intervjua predsjednika Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) Françoisa-Louisa Michauda za Financial Times. Njegove izjave protumačene su kao mogući odmak od zajedničkog europskog osiguranja depozita. EBA je 16. studenoga službeno odbacila takvo tumačenje, potvrdivši da ne priprema alternativu zajedničkom sustavu zaštite depozita.

Europska komisija namjerava u prvom tromjesečju 2027. predstaviti zakonodavne prijedloge za prekogranično poslovanje banaka, pojednostavljenje propisa i novi pristup osiguranju depozita. Pritom mora riješiti pitanje koje godinama koči bankovnu integraciju: kako omogućiti slobodnije premještanje likvidnosti, a istodobno osigurati da banke u pojedinim državama imaju dovoljno sredstava u slučaju krize.

Zašto je prijenos 230 milijardi eura ograničen?

Bankarska grupa koja posluje u više europskih država mora ispunjavati kapitalne i likvidnosne zahtjeve na razini cijele grupe, ali i na razini pojedinih društava kćeri. Zbog toga banka u jednoj zemlji mora održavati vlastite kapitalne i likvidnosne rezerve čak i kada njezina matična banka raspolaže viškom likvidnosti.

U analizi konkurentnosti bankarskog sektora iz travnja 2026. ECB procjenjuje da izostanak prekograničnih izuzeća od pojedinačnih likvidnosnih zahtjeva ograničava prenosivost približno 230 milijardi eura visokokvalitetne likvidne imovine. Društva kćeri uz to drže još oko 150 milijardi eura takve imovine iznad propisanog minimuma, pri čemu i dio tog iznosa može biti podložan dodatnim ograničenjima.

Tih 230 milijardi eura nije izgubljen novac niti iznos koji bi banke automatski mogle pretvoriti u nove kredite. Riječ je o likvidnoj imovini čija je prenosivost unutar bankarskih grupa ograničena. Dodatnih 150 milijardi eura također se ne može jednostavno pribrojiti prvom iznosu kao novac koji bi odmah postao raspoloživ.

Postojeća europska pravila dopuštaju određena izuzeća od pojedinačnih likvidnosnih zahtjeva, ali se ona rijetko koriste prekogranično. ECB navodi da se izuzeća nedovoljno primjenjuju čak i u pojedinim slučajevima kada su propisani uvjeti ispunjeni.

To otvara pitanje koje je za banke važnije od samog donošenja novih pravila: hoće li reforma promijeniti i praksu njihove primjene? Ako izuzeća ostanu teško dostupna, mogućnost učinkovitijeg upravljanja likvidnošću unutar bankarskih grupa mogla bi i dalje biti ograničena.

Zašto nadzorna tijela ne žele izgubiti kontrolu?

ECB izravno nadzire značajne banke u okviru Jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM), dok nacionalna nadzorna tijela sudjeluju u zajedničkom sustavu i zadržavaju određene nadležnosti. Ograničenja prekograničnog prijenosa likvidnosti proizlaze iz europskih regulatornih zahtjeva, uvjeta za izuzeća i njihove nadzorne primjene.

Ako društvo kći prenese dio svoje likvidnosti drugom članu bankarske grupe, mora postojati pouzdan način da ponovno dobije potrebna sredstva u slučaju naglog povlačenja depozita ili drugih poteškoća.

Primjerice, prijenos viška likvidnosti između dviju banaka kćeri u različitim državama može poboljšati upravljanje sredstvima cijele grupe. No ako se prva banka kasnije suoči s odljevom depozita, matična banka mora moći pravodobno osigurati njezinu likvidnost.

Europska komisija zato razmatra kako osigurati pouzdanu obvezu matičnih banaka da financijski podupru svoja društva kćeri kada im sredstva zatrebaju. Među mogućim pristupima nalazi se i drukčija organizacija bankarskih grupa, uključujući poslovanje preko podružnica umjesto zasebnih društava kćeri, o čemu govori i ECB-ov dokument o konkurentnosti bankarskog sektora.

Društvo kći zasebna je pravna osoba, dok podružnica posluje kao dio matične banke. Ta razlika utječe na odgovornost za obveze, nadzor i način primjene kapitalnih i likvidnosnih zahtjeva.

U europskoj bankovnoj uniji tako nastaje financijska proturječnost. Pravila koja štite pojedinu banku mogu istodobno ograničiti mogućnost cijele bankarske grupe da rasporedi likvidnost ondje gdje joj je najpotrebnija. S druge strane, uklanjanje ograničenja bez pouzdanih obveza matičnih banaka moglo bi oslabiti zaštitu društava kćeri u slučaju krize.

Upravo zato predsjednica Nadzornog odbora ECB-a Claudia Buch i predsjednik Jedinstvenog sanacijskog odbora Dominique Laboureix zagovaraju slobodniji protok kapitala i likvidnosti unutar bankarskih grupa, ali uz odgovarajuća jamstva. U zajedničkom osvrtu od 6. studenoga upozorili su da bi slabljenje zaštitnih mehanizama povećalo troškove postojeće fragmentacije.

Zajedničko osiguranje depozita ostaje otvoreno pitanje

Europska komisija još je 2015. predložila europski sustav osiguranja depozita, poznat kao EDIS. Dogovor nije postignut zbog različitih stajališta država članica o zajedničkom financiranju zaštite depozita i mogućem preuzimanju gubitaka.

Prema postojećim pravilima Europske unije, prihvatljivi depoziti zaštićeni su do 100.000 eura po deponentu i banci. Tu zaštitu osiguravaju nacionalni sustavi jamstva depozita.

Europska unija u međuvremenu je reformirala pravila upravljanja bankarskim krizama i zaštite depozita. Nova Direktiva o sustavima osiguranja depozita (DGSD II) usvojena je 30. ožujka 2026., a reformirani okvir upravljanja bankarskim krizama i osiguranja depozita (CMDI) stupio je na snagu 10. svibnja 2026. Time, međutim, nije uspostavljen zajednički europski sustav osiguranja depozita. Njegovo dovršavanje ostaje zasebno pitanje.

EDIS bi trebao dodatno povezati zaštitu depozita na razini bankovne unije. Međutim, članice još nisu postigle dogovor o tome koliko bi zajednički europski mehanizam trebao sudjelovati u financiranju isplata i pokrivanju gubitaka.

Financial Times izvijestio je da se razmatra i pristup prema kojem bi veće prekogranične banke bile obuhvaćene europskim mehanizmom, dok bi manje banke ostale u nacionalnim sustavima, uz određeni oblik zajedničke likvidnosne potpore.

Takav model zasad nije usvojen. Nije utvrđeno ni bi li europski mehanizam pružao samo privremenu likvidnost ili bi sudjelovao u konačnom pokrivanju gubitaka.

Za EBA-u se uklanjanje prepreka prekograničnom poslovanju i uspostava zajedničkog osiguranja depozita međusobno nadopunjuju. Napredak u jednom području ne znači odustajanje od drugoga.

Koliko je europsko bankovno tržište povezano?

Član Izvršnog odbora ECB-a Frank Elderson u izlaganju od 8. rujna 2026. naveo je da banke približno 80 posto kredita kućanstvima i poduzećima odobravaju u vlastitoj zemlji, dok se manje od dva posto bankovnih depozita nalazi u drugoj državi.

Takva organizacija poslovanja ima i troškovnu stranu. Bankarske grupe moraju održavati zasebne sustave, ispunjavati nacionalne zahtjeve i prilagođavati poslovanje lokalnim pravilima. To može ograničiti uštede koje bi ostvarile većim opsegom poslovanja.

Čak ni zajedničko osiguranje depozita ne bi uklonilo sve prepreke europskom bankovnom tržištu. Banke bi se i dalje suočavale s razlikama u nacionalnim poreznim pravilima, zaštiti potrošača i postupcima insolventnosti. Zbog toga bi dovršetak EDIS-a riješio samo dio problema prekograničnog poslovanja.

U planu jačanja konkurentnosti bankarskog sektora Europska komisija predlaže uklanjanje dijela prepreka prekograničnom poslovanju i jednostavnije regulatorne postupke.

Učinkovitije korištenje likvidnosti moglo bi smanjiti pojedine troškove bankarskih grupa, ali iz toga ne proizlazi da će poduzeća automatski dobiti jeftinije kredite. Na uvjete kreditiranja utječu i kreditni rizik, potražnja te troškovi financiranja banaka.

Hoće li EU smanjivati kapitalne zahtjeve bankama?

Europska komisija najavila je preispitivanje kapitalnih zahtjeva za određene vrste izloženosti, uključujući kredite poduzećima bez vanjskog kreditnog rejtinga i stambene kredite. Razmatra i proporcionalnija pravila za manje banke te pojednostavljenje regulatornog izvještavanja.

ECB pritom upozorava da veća konkurentnost ne zahtijeva nužno slabije kapitalne standarde. U izlaganju o europskom bankovnom tržištu Elderson je naveo da ECB ne nalazi dokaze da sadašnji kapitalni zahtjevi općenito ograničavaju kreditiranje gospodarstva.

Kapital služi apsorpciji gubitaka, dok likvidnost omogućuje banci podmirivanje dospjelih obveza. Slobodnije premještanje likvidne imovine između društava iste grupe zato ne podrazumijeva automatsko smanjenje kapitalnih zahtjeva.

Prekogranična preuzimanja pokazuju koliko su nacionalni interesi važni

Jedan od aktualnih primjera europskog bankovnog povezivanja jest UniCreditovo nastojanje da stekne kontrolu nad Commerzbankom, o čijim je regulatornim odobrenjima Financa.ba već izvijestila.

Taj slučaj pokazuje koliko prekogranična bankovna povezivanja ovise o regulatornim postupcima i nacionalnim interesima. Međutim, nema potvrde da je izostanak zajedničkog osiguranja depozita neposredna prepreka toj konkretnoj transakciji.

Što Europska komisija priprema za 2027. godinu?

Europska komisija planira predstaviti prijedloge u prvom tromjesečju 2027. godine. Njihov konačan sadržaj još nije poznat, a nakon objave slijedi zakonodavni postupak.

Za bankarske grupe presudno će biti hoće li se proširiti mogućnost prekograničnih izuzeća od pojedinačnih likvidnosnih zahtjeva. Jednako je važno kakve će obveze matične banke morati preuzeti kako bi društvima kćerima osigurale sredstva u krizi.

Autor: Financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno