Odlazak jednog od najutjecajnijih tehnoloških lidera otvorio je pitanje koje nadilazi budućnost Nvidije: koliko je globalni procvat umjetne inteligencije ovisan o novcu kompanije koja proizvodi čipove?
Odlazak Jensen Huang-a s čela Nvidije, nakon više od tri desetljeća upravljanja kompanijom koju je suosnovao, izazvao je potres na financijskim tržištima. No, iza osobnog skandala koji je prethodio njegovoj ostavci krije se mnogo važnije ekonomsko pitanje.
Što se događa kada jedan od najvećih dobavljača tehnologije istodobno postane i jedan od najvećih financijera svojih kupaca?
Nvidia je posljednjih godina izgradila mrežu vlasničkih ulaganja, akvizicija, financijskih jamstava i strateških partnerstava koja je pretvorila u svojevrsnu središnju banku industrije umjetne inteligencije.
Financijsko carstvo vrijedno 126 milijardi dolara
Prema podacima analitičke platforme Dealroom, Nvidia je od početka 2023. do studenoga 2026. sudjelovala u ulaganjima i transakcijama ukupne procijenjene vrijednosti oko 126 milijardi dolara. Čak 95 posto te vrijednosti odnosi se na razdoblje nakon rujna 2025. godine.
Među najznačajnijim ulaganjima izdvajaju se OpenAI s 30 milijardi dolara, Anthropic s planiranih do 10 milijardi, Safe Superintelligence s pet milijardi te Thinking Machines Lab s 2,5 milijardi dolara.
Uz najveće kompanije, Nvidia i njezin investicijski ogranak NVentures financirali su stotine manjih tehnoloških poduzeća. Kompanija je također ulagala u vlastite dobavljače, uključujući Intel, MediaTek, Nokia i druge, stvarajući mrežu financijskih i poslovnih međuovisnosti.
Važno je pritom razlikovati realizirana ulaganja, preuzimanja i buduće obveze, jer navedeni iznosi ne predstavljaju isključivo već isplaćeni novac.
Prodaje čipove, daje novac i stvara vlastitu potražnju
Upravo se ovdje pojavljuje fenomen koji financijski analitičari nazivaju kružnim financiranjem. Model je relativno jednostavan: Nvidia ulaže kapital u kompanije koje razvijaju umjetnu inteligenciju ili grade podatkovne centre. Te kompanije zatim značajan dio raspoloživih sredstava koriste za kupnju Nvidijinih procesora i računalne infrastrukture.
Nvidia tako nije samo dobavljač. Ona postaje investitor, strateški partner, a u pojedinim aranžmanima i pružatelj financijske potpore. Takav model može ubrzati rast cijele industrije, ali otvara pitanje koliko je potražnje doista neovisno o financiranju samog dobavljača.
Ukoliko detaljno analiziramo tržište, riječ je o dobro poznatom problemu: koncentraciji rizika i međusobnoj ovisnosti dužnika, investitora i poslovnih partnera.
Što se događa ako Nvidia zatvori slavinu?
Huangov odlazak posebno je osjetljiv jer se dogodio u trenutku kada investitori sve intenzivnije preispituju održivost golemih ulaganja u AI infrastrukturu.
Privremeno upravljanje preuzela je dosadašnja financijska direktorica Colette Kress, koja bi mogla zauzeti oprezniji pristup novim ulaganjima i financijskim jamstvima.
Ako Nvidia uspori financiranje, posljedice bi se mogle proširiti na podatkovne centre, tehnološke startupove, investicijske fondove i banke koje financiraju njihovu infrastrukturu. Ipak, odlazak jednog čovjeka ne znači da će potražnja za naprednim čipovima nestati. Nvidijina tehnološka prednost i dalje je snažna.
Za tržište najvažnije pitanje više nije samo koliko će umjetna inteligencija rasti. Važnije je razumjeti koliko se tog rasta temelji na stvarnoj potražnji i prihodima, a koliko na kapitalu koji neprestano kruži između istih sudionika. Jer kada kompanija koja proizvodi lopate istodobno financira rudnike, svaki zastoj u financiranju može postati problem cijelog rudarskog sektora.
Nvidia je možda izgradila najmoćniji tehnološki ekosustav na svijetu. Sada tržište mora utvrditi koliko je taj sustav financijski otporan.
