Međunarodno novinarsko istraživanje Inside Deutsche Bank, temeljeno na 15,6 milijuna procurjelih internih datoteka, otkriva slučajeve u kojima su poslovni interesi njemačke banke dolazili u sukob s upozorenjima vlastitih službi za kontrolu rizika. Dokumente, među kojima je približno devet milijuna elektroničkih poruka, analiziralo je više od 230 novinara iz više od 50 medija.
Istraživanje objavljeno 17. studenoga obuhvaća poslovanje s ruskim klijentima, transakcije povezane s Jeffreyjem Epsteinom i način na koji su se donosile odluke o visokorizičnim poslovnim odnosima. Nalaze su objavili Le Monde, Financial Times i drugi članovi međunarodnog konzorcija.
Dokumentacija potječe od dva zviždača, čiji identitet nije objavljen. Kako navodi Le Monde u objašnjenju metodologije istraživanja, materijale su dostavili i američkom Ministarstvu pravosuđa te FinCEN-u, službi američkog Ministarstva financija zaduženoj za suzbijanje financijskog kriminala.
Dostavljanje dokumentacije tim institucijama ne znači da je pokrenut novi postupak protiv banke. Pokretanje takvog postupka na temelju objavljenih materijala zasad nije potvrđeno.
Deutsche Bank osporava zaključak da nalazi prikazuju njezino današnje poslovanje. U službenom očitovanju od 17. studenoga navodi da se opisani događaji odnose na ranija razdoblja, u pojedinim slučajevima i na događaje stare gotovo dva desetljeća. Banka tvrdi da je pod vodstvom izvršnog direktora Christiana Sewinga promijenila način upravljanja rizicima i ojačala interne kontrole.
Ruski klijenti: Koliko je Deutsche Bank mogao izgubiti strožim pravilima?
Nakon ruske aneksije Krima 2014. Deutsche Bank počeo je smanjivati izloženost Rusiji. Istodobno su pojedini poslovni timovi nastojali zadržati odnose s imućnim ruskim klijentima, uključujući osobe povezane s političkim i gospodarskim vrhom zemlje.
Interni dokument iz prosinca 2015., koji je analizirao Le Monde, pokazuje koliko je financijski osjetljivo bilo pitanje strožih pravila poslovanja.
Zaposlenici odjela za upravljanje imovinom procjenjivali su da bi restriktivnija prekogranična politika mogla ugroziti 61 posto godišnjih prihoda poslovnog segmenta povezanog s Rusijom i istočnom Europom.
Ta se procjena ne odnosi na ukupne prihode Deutsche Banka. Riječ je o mogućem gubitku prihoda određenog poslovnog područja, a ne o stvarno ostvarenom gubitku.
Ipak, podatak objašnjava zašto su stroža pravila mogla izazvati otpor zaposlenika zaduženih za odnose s klijentima. Prihod koji je banka mogla izgubiti bio je lako mjerljiv, dok su budući troškovi regulatornih postupaka i reputacijskih posljedica bili neizvjesni.
Dokumenti koje su analizirali novinari opisuju poslovanje s pojedinim ruskim klijentima preko Švicarske i Luksemburga. Deutsche Bank odgovara da je takva organizacija omogućavala specijalizirani nadzor klijenata te da švicarska bankarska tajna nije bila razlog za taj model poslovanja.
Upozorenja o kontrolama ruskog poslovanja
U svibnju 2019. tadašnja predsjednica odbora za rizike Mayree Clarks izrazila je zabrinutost zbog slabosti kontrolnih mehanizama u poslovanju s ruskim državnim klijentima, kako navodi Le Monde u zasebnom istraživanju ruskog poslovanja banke.
U istom istraživanju opisane su napetosti između zaposlenika zaduženih za poslovne odnose i onih koji su upozoravali na pravne i reputacijske rizike.
Za upravu je takav sukob imao konkretne financijske posljedice. Ograničavanje poslovanja moglo je smanjiti prihode, dok je nastavak suradnje s visokorizičnim klijentima zahtijevao dodatne provjere i mogao povećati izloženost regulatornim postupcima.
Istraživanje navodi da je Deutsche Bank početkom 2022. imao 59 posebno osjetljivih klijenata povezanih s Rusijom.
Takva klasifikacija označava potrebu za pojačanim nadzorom. Ne dokazuje da je svaki od tih klijenata sudjelovao u nezakonitim aktivnostima.
Deutsche Bank navodi da je kreditnu izloženost Rusiji smanjio s tri milijarde eura krajem 2021. na 13 milijuna eura krajem 2025. Taj podatak pokazuje smanjenje kreditnog rizika, ali ne obuhvaća nužno sve druge oblike poslovnih odnosa s ruskim klijentima.
Epsteinovi računi i pitanje postupanja prema upozorenjima
Istraživanje donosi i dodatne pojedinosti o poslovnom odnosu Deutsche Banka s Jeffreyjem Epsteinom.
Banka ga je prihvatila za klijenta 2013., nakon što je već bio osuđen za kaznena djela povezana sa seksualnim iskorištavanjem maloljetnica.
Prema nalazima Financial Timesa i međunarodnog novinarskog konzorcija, procurjeli dokumenti upućuju na gotovo 600 milijuna dolara sumnjivih plaćanja povezanih s Epsteinom.
Vrijednost sumnjivih transakcija nije isto što i iznos dokazanog pranja novca. Ne predstavlja ni prihod koji je banka ostvarila od Epsteina.
Novinarski nalazi otvaraju pitanje zašto pojedina interna upozorenja nisu ranije dovela do prekida poslovnog odnosa.
Deutsche Bank je u odgovoru novinarskom konzorciju priznao da je prihvaćanje Epsteina za klijenta bilo pogrešno. Banka navodi da je surađivala s američkim regulatorima, istražnim tijelima i Kongresom te da žali zbog tog poslovnog odnosa.
Za razumijevanje odgovornosti uprave posebno je važan trenutak u kojem su zaposlenici već prepoznali rizik. Odluka o nastavku poslovanja nakon takvog upozorenja pokazuje koliko stvarnog utjecaja imaju kontrolne funkcije u odnosu na komercijalne interese.
Sedam milijardi eura ulaganja u kontrole
Christian Sewing preuzeo je vodstvo Deutsche Banka 2018., nakon razdoblja financijskih gubitaka, regulatornih postupaka i visokih troškova restrukturiranja.
Njegova uprava usmjerila se na obnovu profitabilnosti, smanjivanje rizičnih aktivnosti i promjene u organizaciji poslovanja.
U odgovoru na novinarsko istraživanje Deutsche Bank navodi da je između 2019. i 2025. izravno uložio sedam milijardi eura u poboljšanje kontrolnih sustava, uz dodatna tehnološka ulaganja.
Banka tvrdi da je provela promjene u upravljanju rizicima i organizacijskoj kulturi te ostvarila napredak u rješavanju naslijeđenih regulatornih problema.
Iznos ulaganja pokazuje koliko je banka, prema vlastitim podacima, izdvojila za kontrole. Ne pokazuje sam po sebi jesu li svi ranije utvrđeni nedostaci otklonjeni.
Zato je za procjenu reformi važan i nastavak nadzora njemačkog regulatora.
BaFin je u listopadu odredio nove rokove
Njemački financijski regulator BaFin objavio je 9. listopada 2026. da je Deutsche Banku odredio nove rokove za otklanjanje nedostataka u sustavima obrade podataka koji služe nadzoru transakcija radi sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
Odluka od 15. rujna nadovezuje se na ranije regulatorne zahtjeve iz 2021. i 2023. godine.
Kako proizlazi iz BaFinove službene objave o nadzornim mjerama, riječ je o prilagodbi rokova za otklanjanje već utvrđenih nedostataka u sustavima nadzora transakcija.
Promjene tehničkih zahtjeva i reorganizacija sustava zahtijevale su prilagodbu rokova. Deutsche Bank je poručio da je znatan dio dogovorenih mjera već proveo.
Važno je da novi nalog nije sadržavao dodatne regulatorne nalaze ili zahtjeve, kako je izvijestio Reuters u izvještaju o BaFinovoj odluci.
Riječ je o postupku koji je prethodio objavi istraživanja Inside Deutsche Bank. Zato se BaFinova odluka ne može predstavljati kao reakcija na procurjele dokumente.
Ipak, ona potvrđuje da su određeni ranije utvrđeni nedostaci u sustavima nadzora transakcija još zahtijevali otklanjanje. Produljenje rokova samo po sebi ne dokazuje da reforme nisu uspjele.
Rekordna dobit, ali i neizvjesnost oko pravnih troškova
Deutsche Bank je u trećem tromjesečju 2026. ostvario rekordnu dobit nakon oporezivanja od 1,9 milijardi eura. U prvih devet mjeseci dobit je dosegnula 5,9 milijardi eura, sedam posto više nego godinu ranije.
Objava procurjelih dokumenata ipak je uznemirila investitore. Reuters je 17. studenoga izvijestio da je dionica tijekom trgovanja izgubila više od šest posto vrijednosti, što je bio njezin najveći dnevni pad od travnja 2025. Reuters je pritom naveo da nije mogao odmah neovisno potvrditi sadržaj procurjelih dokumenata.
Podaci iz financijskog izvještaja Deutsche Banka pokazuju da je banka 30. rujna imala 1,1 milijardu eura rezervacija za građanske sporove i regulatorne postupke, odnosno 15,4 posto manje nego krajem 2025. Procijenjene potencijalne obveze za iste postupke smanjene su s 927 na 851 milijun eura.
Istodobno su troškovi građanskih sporova i regulatornih postupaka u prvih devet mjeseci porasli s 28 na 206 milijuna eura. Deutsche Bank objašnjava da je usporedba pod utjecajem oslobađanja rezervacije za spor oko preuzimanja Postbanka tijekom 2025., što je tada smanjilo iskazane troškove.
Smanjenje rezervacija i rast troškova zato ne daju proturječnu sliku. Rezervacije prikazuju priznate obveze na određeni datum, dok troškovi obuhvaćaju učinke evidentirane tijekom razdoblja. Potencijalne obveze iskazuju se odvojeno, a za pojedine pravne predmete banka ne može pouzdano procijeniti mogući odljev novca.
Svi navedeni financijski podaci prethode objavi istraživanja Inside Deutsche Bank i ne pokazuju moguće posljedice novih otkrića. Banka tvrdi da ne očekuje materijalno značajne financijske učinke povezanih povijesnih događaja, no takav ishod nije neovisno potvrđen.
Hoće li procurjeli dokumenti dovesti do novih regulatornih postupaka ili dodatnih troškova, zasad nije poznato.
Autor: Financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.


