Subota, 23 studenoga, 2024
spot_img

Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Hoće li ove zime u Europi svjetla nastaviti biti upaljena?

Europski energetski rat postaje totalan. Nakon što su već zabranili ili obećali zabraniti uvoz ruske nafte, čelnici skupine zemalja G7 rekli su 28. lipnja da će istražiti načine za ograničavanje njezine cijene, kao i cijene ruskog plina. Stanovništvo se priprema za bolno razdoblje. Britanija je nagovijestila da će reformirati svoje tržište električne energije kako bi obuzdala utjecaj prirodnog plina na domaće cijene. Francuska komunalna poduzeća pozvala su potrošače da “odmah” smanje potrošnju energije. Jedan od ciljeva takvih manevara je lišiti Rusiju prijeko potrebnih prihoda. Drugi je pokušati spriječiti energetsku krizu koja se nadvija nad Europom, piše The Economist.

Prije samo mjesec dana izgledalo je da bi se kriza mogla izbjeći. Dok je Amerika povećavala svoj izvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG), njezin udio u ukupnom europskom uvozu plina porastao je sa 6% u rujnu na 15% u svibnju, iako je udio Rusije pao sa 40% na 24%. Plin koji je Europi trebao od svog problematičnog susjeda i dalje je tekao. Rusija je zatvorila slavine Bugarskoj, Finskoj i Poljskoj nakon što su odbile plaćati u rubljama, kao što je zahtijevala, ali su u početku malo kupovale. Rezerve kontinenta su se gomilale rekordnom brzinom.

Tada su se dogodile dvije stvari. Dana 8. lipnja požar je zatvorio postrojenje za ukapljivanje plina Freeport u Teksasu. Ispad, za koji se očekuje da će trajati 90 dana, lišio je Europu 2,5% opskrbe plinom. Tjedan dana kasnije Gazprom, ruski energetski div, rekao je da će opskrba Europe kroz plinovod Sjeverni tok 1 pasti na samo 40% kapaciteta, navodno zbog odgođenog povratka turbine koja se servisira u Kanadi (Gazprom krivi sankcije). To je oduzelo dodatnih 7,5% popusta na opskrbu u Europi.

Malo je drugih izvora. LNG terminali rade punom parom. Malo više može teći cjevovodima iz Alžira, Azerbajdžana ili Norveške. Ponovno pokretanje nizozemskog plinskog polja Groningen, koje je nekoć opskrbljivalo koliko i Sjeverni tok, ali je postupno ugašeno nakon što je izazvalo potrese, politički je nezgodno. Rezultat je, procjenjuje Rystad Energy, konzultantska tvrtka, da će skladišta plina EU -a biti puna dvije trećine do kraja listopada, što je manje od cilja bloka od četiri petine. Postoji čak i bojazan da se Sjeverni tok, koji bi trebao biti na redovnom servisu u srpnju, neće ponovno pokrenuti nakon završetka održavanja. Ako je tako, Europa bi mogla ući u zimu s razinama skladištenja od samo 60%.

To postavlja pitanja o sposobnosti kontinenta da se grije ove zime. Štoviše, proizvodnja električne energije iz plina postala je marginalni izvor opskrbe električnom energijom tijekom prošle godine u zapadnoj Europi, što implicira da je njezin trošak ono što određuje cijene električne energije u cijeloj regiji. Prošle godine to je djelomično zbog toga što su proizvodnju obnovljive energije ometale suše (a time i slabe rijeke) i nedovoljno jaki vjetrovi. Ovoga puta problem je u tome što nuklearni reaktori u Francuskoj zahtijevaju održavanje i rade s manje od polovice svog kapaciteta. To iscrpljuje opskrbu energijom u Europi – baš kao što toplinski val na jugu povećava potražnju za hlađenjem. Francuska cijena električne energije iznosila je prosječno 197 eura (206 dolara) po Megavat-satu u svibnju, u usporedbi s 15 eura prije godinu dana.

Jedan od načina na koji se Europa nosi s neravnotežama jest trgovina. Francuska, nekoć najveći izvoznik električne energije u regiji, sada kupuje električnu energiju od svojih susjeda. Veleprodajni plin sada je skuplji u Njemačkoj i istočnoj Europi zbog smanjenja opskrbe preko Sjevernog toka. To će potaknuti protok iz Britanije i Španjolske, koje imaju terminale za plin. Ali to neće povećati agregatnu ponudu goriva i električne energije. A postoje znakovi da bi se jedinstvo moglo pokvariti. Dana 29. lipnja pokazalo se da će jedan od prvih koraka Britanije u slučaju nužde biti prekid plina kopnenoj Europi.

Zemlje EU stoga pokušavaju pronaći alternative plinu. Njemačka je ove godine poništila planove za povlačenje više od jedne petine svojih elektrana na ugljen. Austrija, Britanija, Francuska i Nizozemska rekle su da bi mogle ili odgoditi zatvaranje ili ponovno otvoriti elektrane na ugljen. Neke od sedam europskih nuklearnih elektrana koje bi trebale biti zatvorene do kraja zime također bi mogle raditi nešto duže. No, čak i ako se sve to učini, plin će vjerojatno nastaviti određivati ​​cijene električne energije.

Trajni manjak ponude znači da će se potražnja morati prilagoditi. Visoke cijene mogle bi odraditi dio posla. No, racioniranje bi se moglo također nametnuti tvrtkama gladnim plina i energije, poput proizvođača gnojiva, stakla i čelika. Koliko su ta ograničenja drastična i hoće li se na kraju proširiti i na kućanstva, ovisit će pak o dva džokera: zimskim temperaturama na kontinentu; i opsega u kojem se Kina oporavlja od blokada zbog covida-19 i troši više plina . Europa do sada nije imala sreće u svom energetskom ratu s Rusijom. Ako Europa želi da svjetla ostanu upaljena do proljeća, to treba promijeniti.

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno