Šef mi je pokazao popis članova projektnog tima. Na papiru je njihovo uključivanje u tim imalo smisla: svaka je osoba bila talentirana, kreativna i iskusna, piše Jeff Haden, kolumnist Inc-a.
Ali svaka je osoba – a to govorim s ljubavlju – također u osnovi bila magarac. Posebno Mike. Sjajan operater, ali je dečko – i to također mislim s ljubavlju, budući da smo se on i ja odlično slagali – bio kreten.
“Znaš da će se poubijati”, rekao sam šefu.
“Nema sumnje”, rekao je moj šef. “Ostavljeni sami, bili bi katastrofa. Stoga ću dodati Ritu u tim i postaviti je za glavnu.”
Na papiru je i to imalo smisla. Ubaciti nekoga poput Rite – tako empatičnog, intuitivnog, izvanredne emocionalne inteligencijeEmocionalna inteligencija (EI ili EQ za "emocionalni kvocije... – standardni je potez za formiranje tima. Pametni vođe pokušavaju u svaki tim uključiti barem jednu superzvijezdu za izgradnju mostova, poticanje suradnje i međuljudskih vještina.
Nažalost, dodavanje Rite nije uspjelo. Nisu se poubijali, ali projekt nije daleko dogurao.
Kolektivna inteligencija tima je jaka koliko i najslabija karika
Na stranu poštovane tradicije upravljanja, neuspjeh nije trebao biti iznenađenje, jer se pokazalo da kolektivna inteligencija i učinkovitost tima ne ovise o njegovom emocionalno najinteligentnijem članu (poput Rite). Kolektivna inteligencija tima čak i ne ovisi o njegovoj prosječnoj emocionalnoj inteligenciji.
Ne: istraživanja pokazuje da kolektivna inteligencija tima ovisi o najmanje emocionalno inteligentnom članu.
Ili kako kaže profesor sa sveučilišta Temple Ravi Kudesia: “Naša kolektivna inteligencija ograničena je kretenima!”
Kako pišu istraživači:
Kolektivna inteligencija grupe odražava njenu sposobnost da dobro obavlja različite kognitivne zadatke i nadilazi individualnu inteligenciju svojih članova. Naši empirijski rezultati pokazuju da su kolektivno inteligentne skupine one u kojima najmanje socijalno osjetljiv član skupine ima prilično visok rezultat socijalne osjetljivosti.
Drugim riječima, [socijalno osjetljivi] članovi grupe ne mogu nadoknaditi nedostatak socijalne osjetljivosti ostalih članova grupe.
U našem slučaju, Mike je bio sidro koje grupa – još manje Rita – nije mogla podignuti. Imati Mikea u timu značilo je da će grupa u osnovi funkcionirati na Mikeovoj razini.
Zašto?
Kada se jedan od članova grupe ne može “uskladiti” s ostatkom grupe, to može uzrokovati gubitke u koordinaciji i na kraju ometati napredovanje zadatka. Ovo je također u skladu sa studijom koja pokazuje da je minimalni rezultat u crtama ličnosti posebno relevantan za zadatke s intenzivnim obrascima tijeka rada, gdje se rad odvija slobodno i često među svim članovima tima.
Takvi obrasci tijeka rada zahtijevaju intenzivnu koordinaciju, i dok jedan vrlo osjetljiv član ne može kompenzirati ostatak grupe, jedan vrlo neosjetljiv član može poremetiti tijek koordinacije i umanjiti razinu kolektivne inteligencije grupe.
Da: kreteni vladaju, i to ne na dobar način.
Dakle, što smo trebali učiniti kada smo sastavljali tim?
Kao prvo, izostaviti Mikea iz tima. Mozganje, rješavanje problema, generiranje ideja… Mikeova neosjetljivost u međuljudskim odnosima učinila ga je užasnim za te vrste timova. (Ali to ne znači da ne može biti ni u jednom timu. Mike je bio sjajan u timovima usmjerenim na zadatke – njegov stav obično je naveo ljude da ostanu usredotočeniji i rade više.)
Također nismo trebali uključiti Ritu, koja je dodana samo u nadi da će njezina emocionalna inteligencija nadvladati sve nedostatke interpersonalne dinamike tima. Budući da “jedan vrlo osjetljiv član ne može nadoknaditi ostatak grupe”, a kamoli najmanje osjetljivi član grupe, potratili smo njezin talent.
Umjesto toga, trebali smo uskladiti težinu i važnost projekta s emocionalnom inteligencijom pojedinačnih članova tima.
Recimo da imate težak projekt, onaj koji zahtijeva značajno angažiranje, suradnju, ohrabrenje i uključivanje među članovima tima. Sastavljanje tima pametnih ljudi je važno, ali sastavljanje tima društveno inteligentnih ljudi još je važnije.
Pogotovo jer samo jedna slaba karika može upropastiti učinkovitost cijelog tima. Kao što istraživači pišu, “Harmonične međuljudske interakcije u grupama, koje bi mogle biti pogodne za kolektivnu inteligenciju, zahtijevaju da čak i najmanje socijalno osjetljivi član ima relativno visoku ocjenu socijalne osjetljivosti.”
Sljedeći put kada budete sastavljali tim, nemojte pretpostavljati da će dodavanje jedne visoko emocionalno inteligentne osobe poništiti grube međuljudske oštrice drugog člana tima.
Pogledajte najmanje socijalno osjetljive članove grupe i provjerite posjeduju li međuljudske vještine potrebne za uspjeh tima. Ako ne?
Ostavite ih izvan tima.
Jer, barem u ovom slučaju, znanost kaže da jedna loša jabuka stvarno kvari ostale jabuke.
