Događanja u Ukrajini koja su osim ljudskih žrtava i katastrofalnog uništavanja imovine izazvala i energetsku krizu na velika vrata vraćaju nuklearnu energiju. Iako se mnogi protive ponovnom aktiviranju nuklearnih elektrana, Europska komisija je početkom godine dala zeleno svjetlo za gradnju novih reaktora i pokretanje starih. Osim sigurnog izvora energije, mnogi nuklearnu energiju vide kao šansu da se smanji upotreba fosilnih goriva i značajno smanji emisija štetnih plinova sa stakleničkim efektom.
Nuklearna katastrofa u Fukušimi 2011. godine uvelike je utjecala na to da nuklearke smanje kapacitete, kao i da u određenom vremenskom periodu budu u potpunosti ugašene. Međutim, kako se čini, nuklearni lobi radi “punom parom”, piše Energetski Portal.
Prema dostupnim podacima Svjetske nuklearne organizacije, zaključno sa srpnjem tekuće godine vodeća zemlja po nuklearnom kapacitetu u izgradnji je Kina. Na čitavoj planeti u tijeku je gradnja 59 novih reaktora, piše Biznis.rs.
I iz Japana stižu vijesti da je u planu ponovno oživljavanje nuklearne industrije i izgradnju novih postrojenja. Novi reaktori grade se i u Indiji, Turskoj, Južnoj Koreji i Rusiji.
Nijemci su u Belgiji krajem prošle godine najavili da će do 2025. godine zatvoriti sve nuklearne elektrane. Međutim, Belgija je odustala od ovog plana i planira nuklearnim elektranama produžiti životni vijek za 10 godina. Na ovaj korak su se odlučili kako bi se „odmakli“ od ruskog plina i postali energetski neovisni.
Čini se da je Njemačka istrajna u tome da ugasi sve nuklearke, o čemu je pisala financa.ba, bez obzira na sve pritiske Europske unije. U ovoj zemlji će još nekoliko mjeseci raditi reaktori koji se nalaze na pet lokacija.
U svijetu radi oko 440 nuklearnih reaktora, u 32 zemlje, koji proizvode približno 10 posto ukupno globalno potrošene električne energije godišnje. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopćila je da se očekuje da će se instalirani nuklearni kapaciteti udvostručiti do 2050. godine, a nuklearne elektrane su drugi najveći izvor električne energije u Europskoj Uniji, odmah poslije elektrana na fosilna goriva, sa čak 26 posto proizvedene energije.
