U prethodnom periodu rasle su plaće u BiH, ali i porezne obveze za poslodavce. U usporedbi s 2019. godinom u 2022. poslodavci trebaju izdvojiti 135 BAM više za porezne obveze.
Broj radnika u srpnju 2019. iznosio je 535.119, a u srpnju 2022. iznosio je 535.243. Iako zbog inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... radnici teže i dodatnom povećanju plaća teško da će do njega doći zbog visokih doprinosa. U nastavku donosimo pregled povećanja poreznih obaveza za poslodavce od 2019. do 2022 godine:
“Ukupno, na ove tri poreske obaveze, po radniku se dodatno izdvaja 135 BAM. Razlog je rast plaća, a izostanak smanjenja poreskog opterećenja. Okvirno, prosječna plaća po radniku je povećana sa 880 na 1.080 BAM (na koju se obračunavaju porezi i doprinosi)“, istakao je Faruk Hadžić, ekonomski analitičar, za Nezavisne.
Podsjetimo, na povećanje doprinosa primjedbe su imali poslodavci u BiH koji su tražili smanjenje doprinosa u nekoliko navrata. Tako su gospodarstvenici iz Biznis Kluba Povelja tražili da se na trenutno važeće zakone djeluju amandmanski i to na način:
- da ostane zbirna stopa od 10% na porez na dohodak,
- da se uvede zbirna stopa doprinosa u maksimalnom iznosu od 25% (umjesto 32,5%),
- da neoporezivi dio dohotka bude 1.000 KM mjesečno, – da se na ugovore o djelu, autorske ugovore i uplate iz inozemstva plaća samo porez na dohodak od 10%, a ukine naplata bilo kakvih doprinosa sve dok se ne urede oblasti korištenja prava i usluga
- da se obrtnicima osnovica za obračun doprinosa računa na osnovu minimalne, a ne prosječne bruto plaće.
Predsjednik Udruženja poslodavaca prometa i veza RS Dejan Mijić izjavio je da je iluzorno pričati o povećanju minimlca u RS-u bez drastičnog smanjenja nameta.
“I sami tražimo rješenja za povećanje plaće da bismo zadržali radnike, ali sa ovim prihodima to je nemoguće. Jedini način je drastično smanjenje doprinosa i nadam se da će Vlada RS to shvatiti i naći rješenje. Plaće na ovaj način ne mogu rasti, jer bismo time došli u još teži položaj, a to je smanjenje radnih mjesta i prelazak dijela poslodavaca u sivu zonu“, smatra Mijić i naglašava da se plaće ne povećavaju uredbom i dekretom, već samo radom i prihodovanjem novih sredstava.
