Pojava interneta i pametnih telefona sa sobom je donijela tektonske promjene u svim sferama našeg društva. Telefoni više nisu samo za komunikaciju i kratko SMS dopisivanje, već su postali džepni uređaji bez kojih ne možemo funkcionirati na privatnoj i poslovnoj razini.
Ubrzana digitalizacija društva ubrzano mijenja našu svakodnevicu te slobodno možemo reći da smo, povijesno gledano, tek na samom početku digitalne ere.
Je li nam digitalizacija prednost ili mana? Koliko je učenje uz pomoć pametnih telefona učinkovito i gdje je granica između tradicionalnog i digitalnog obrazovanja?
Mobilni telefoni postali su neizostavan dio naše svakodnevice
Mobiteli su praktički postali dio nas – s njima se ujutro budimo i navečer idemo spavati, a tehnologija koja stoji iza njih puno je razvijenija od one koja je Apollo 11 uspješno dovela do Mjeseca.
S druge strane, pametni telefoni nikad nisu bili pristupačniji. Za to možemo zahvaliti hiperprodukciji koja je zahvatila sve industrijske grane, pa su pametni uređaji odavno prestali biti luksuz.
Pandemija virusa Covid-19 značajno je ubrzala digitalizaciju, koja je u našim krajevima još uvijek bila u drugom planu, te nam pokazala važnost pametne tehnologije, ali i njezine nedostatke.
Korištenje pametnih telefona u formalnom obrazovanju
Pametni telefon, između ostalih prednosti, postao je atraktivan alat za učenje koji se koristi za poboljšanje obrazovanja na daljinu. Njegova uporaba osigurava fleksibilno vrijeme nastave, omogućuje studentima pristup online platformama i digitalnim resursima online obuke.
Digitalne tehnologije oslobađaju nas prostorno-vremenskih ograničenja, a kvaliteta same nastave je povećana jer studenti ili polaznici mogu u svakom trenutku pristupiti opsežnoj enciklopediji.
Starije generacije sjećaju se kako je bilo teško provjeriti neke informacije u doba prije interneta, što je samim tim otežavalo akademske mogućnosti svakog studenta. Međutim, mnogi sa zebnjom iščekuju ovaj korak naprijed u formalnom obrazovanju.
Strah leži u tome što djeca postaju otuđena i lijena, jer uz minimalan trud mogu pronaći rješenje i za najsloženije zadatke. Međutim, lak pristup informacijama nije nužno loša stvar.
Stav Europske unije o korištenju mobitela u nastavi je da ne treba zanemariti mogućnosti koje nam tehnologija pruža, pozivajući se na razna znanstvena istraživanja o programu M-learning koja provode prestižna svjetska sveučilišta, a koja su uglavnom pokazala pozitivne rezultate. .
Dobri primjeri se posebno mogu vidjeti u nerazvijenim dijelovima Afrike, gdje stanovništvo uči čitati i pisati putem pametnih telefona, a ljudi se sve više obrazuju o svojim pravima.
Brzina i dostupnost podataka omogućuje nam obradu povratnih informacija tijekom nastave te tako stvaramo tehnološki hibrid kao dopunski alat u nastavi.
Zamjena nastavnog materijala u papirnatom obliku digitalnim formatom dala je priliku za stjecanje znanja studentima koji zbog svoje lokacije ne mogu pohađati nastavu. Danas predavanja možete pratiti s bilo kojeg mjesta u svijetu jednostavnim spajanjem na internetsku vezu.
Obrazovne aplikacije umjesto knjiga
Dok mladi još uvijek telefon uglavnom koriste za zabavu, sve veći postotak ljudi koristi pametne uređaje za usavršavanje znanja, dopunskog ili osnovnog. Postoji bezbroj aplikacija za učenje najrazličitijih stvari – od programiranja, učenja stranih jezika do razvijanja umjetničkih sposobnosti.
Ogroman broj ljudi se obučava za obavljanje određenog posla putem video tutoriala, pogotovo u poslovnicama gdje je lakše vidjeti kako nešto funkcionira nego čitati o tome, kao što je slučaj s gore navedenim programiranjem.
Također, audio mogućnosti su poboljšale način na koji možemo učiti strane jezike, jer aplikacije praktički razgovaraju s nama i uče nas pravilnom izgovoru stranih riječi.
Korištenje pametnih uređaja ima i drugu stranu medalje
Mladi su više u koraku s tehnologijom nego starije generacije profesora, stoga se otvaraju mogućnosti manipulacije i prijevare. Nikada nije bilo lakše varati na ispitima koristeći telefone.
Osim toga, ljudi sve manje komuniciraju licem u lice, a živu komunikaciju nažalost ne može zamijeniti nikakva napredna tehnologija, što izravno utječe na psihičke promjene koje doživljavamo.
U posljednje vrijeme sve je prisutnija ovisnost o internetu koja može ostaviti psihičke posljedice na pojedinca, a osim toga korištenje pametnih telefona povezuje se s aktualnom epidemijom anksioznosti i depresije.
Također, prevelika dostupnost raznih informacija dovodi do toga da vrlo lako možemo pristupiti tzv. dark webu čiji je kompromitirajući sadržaj trenutno nemoguće kontrolirati.
Iz svega navedenog možemo zaključiti da je idealan način učenja kombinacija tradicionalnih metoda s modernim tehnološkim načinom razmišljanja. Aplikacije sa zadivljujućom raznolikošću rade isti posao kao i knjige, a više interaktivnih sadržaja približava učenicima nekoć monotono gradivo u obliku video i audio materijala.
Na ovaj ili onaj način, pametna tehnologija infiltrira se u obrazovne institucije i nikada neće prestati. Naprotiv – bit će sve češći.
Nagli razvoj tehnologije dočekao nas je kao civilizaciju pomalo nespremne, stoga još uvijek u hodu učimo kako pronaći ravnotežu između tradicionalnog učenja i suvremenih obrazovnih rješenja.
Izvor: samoobrazovanje
