Mogli biste pomisliti da bi bilo logičnije da su ljudi za simbol štednje odabrali simpatičnijeg skupljača od svinje – poput vjeverice, ili stvorenja s ugodnijim osobinama, poput guske, kokoši ili bilo čega što bi teoretski moglo snijeti zlatno jaje.
Ali, ne – svinja ostaje sinonim za sreću i bogatstvo, pa vrijedi razmisliti o tome kako je skromna svinja postala simbol sreće.
Moderni koncept “kasice prasice”, prvi put populariziran u Sjedinjenim Državama početkom 20. stoljeća, ima puno veze s tom reputacijom. Ali čak je i izravna veza između svinja i novca zanimljiva. Ostaje misterij kako su gunđavi mali prasići postali povezani s malim, personaliziranim spremnicima za kovanice, popularno nazvanim kasice prasice, piše BBC.
Prvo što treba priznati je da su ljudi koristili “kasice” od davnina. Obično su se izrađivale s otvorom za novčiće na vrhu kako bi se potaknulo štednju i obeshrabrilo krađu. Izrađivane su jeftino, jer je jedini način da se dođe do novčića bio doslovno “razbijanje kasice”.
Mnogi primjeri novčanih kasica danas postoje s drevnog Istoka, a često su oblikovane poput divljih svinja. Najpoznatije od ovih kasica prasica od terakote su s indonezijskog otoka Jave i potječu iz carstva Majapahit koje je vladalo nešto više od 200 godina od 1293. Vjeruje se da su Javanci koristili te posude s prorezima za pohranjivanje kineskih bakrenih novčića.
Poput svog modernog rođaka svinje, indonezijska divlja svinja (ili “celeng”) je plodna i voli jesti i valjati se u blatu. Mnogi na Istoku vjeruju da su veprovi odabrani kao simbol blagostanja zbog svojih velikih okruglih trbuha i povezanosti s duhovima Zemlje.
Priča o tome kako su kasice prasice postale dio zapadne kulture obavijena je još većom maglom. Jedna je teorija da je talijanski franjevac Oderico iz Pordenonea, možda jedini zapadnjak na dvoru Majapahit u 14. stoljeću, donio ideju kući sa sobom. Popularnija je priča da su se kasice prasice razvile slučajnošću… i čudom engleskog jezika koji se kontinuirano razvija.
Prema knjizi Charlesa Panatija iz 1989., The Extraordinary Origins of Everyday Things, metal je bio rijedak i skup tijekom srednjeg vijeka, pa su zapadni Europljani izrađivali posuđe i lonce od narančaste gline zvane “pygg“. “Štedljivi ljudi tada kao i danas štedjeli su novac u kuhinjskim loncima i staklenkama”, piše Panati. “Pygg posuda tada još nije bio oblikovan kao svinja. Ali ime se zadržalo jer je glina (engl. “pygg”) zaboravljena i ostalo je ime “pig” (engl. svinja)”.
Čini se da su se jezične konvencije s vremenom promijenile, i na kraju je “pygg” zvučalo kao “pig”. “Lončari su tada jednostavno izlili kasicu u obliku njenog uobičajenog, svakodnevnog imena, tj. svinje”, piše Panati, pa je od 18. stoljeća nastalo ime “pig bank” ili “piggy bank”, odnosno “kasica prasica”.
Nakon što su se pojavile u Panatijevoj knjizi iz 1989., brojne priče o mamcima za klikove nahranile su gladni internet nedokazanom teorijom. Ubrzo je priča o narančastom glinenom loncu, Miss Piggy koja žvače novčiće, privukla pozornost i postala ustaljena priča o podrijetlu.
Upitna teorija
Mnogi vjeruju, međutim, da se radi o čistoj svinjariji, i da je gore opisana “pygg” teorija glupost. Jedna etimološka stranica, World Wide Words, kaže da nije postojala takva stvar kao što je glina zvana “pygg” – narančasta ili bilo koje druge boje. Čak sugerira da se riječ “svinja” koristila od oko 1450. za opisivanje općih proizvoda od zemljanog posuđa. “[Na to] je mogao utjecati životinjski osjećaj za svinju, jer su neki predmeti, poput keramičkih termofora, glatko zaobljeni poput tijela svinje i doista su nazvani ‘svinjama’.”
Stranica nudi alternativnu teoriju. “Škoti su svoje banke s novčićima nazvali ‘pirly pigs’, vjerojatno od starije škotske [riječi] ‘pyrl’, za guranje ili bockanje, sugerirajući radnju umetanja novčića”, kažu na ovoj stranici. “Naziv “svinja” se ne odnosi na njihov oblik, već na klasu zemljanih predmeta kojoj su pripadali.”
Bez obzira na etimologiju, veliki protok njemačkih migranata u SAD u 19. stoljeću pomogao je u popularizaciji načina na koji danas vidimo kasice prasice. “Kutijice u obliku svinja poznate su mnogo ranije iz [Njemačke] i drugdje u kontinentalnoj Europi”, kaže World Wide Words. “Tvrdi se da je oblik sugeriran starom idejom da je svinja simbol plodnosti i štedljivosti.”
Poštovanje i naklonost Europljana prema svinjama je neosporno. Umjesto da nekoga nazivaju “sretnom patkom”, Nijemci kažu “glücksschwein” – “sretna svinja”. Bomboni “sretno” u obliku svinje popularan su dar u sjevernoj Europi. I Skandinavci imaju svoje načine da sretne ljude nazivaju “svinjama”.
Svinje također zauzimaju posebno mjesto u srcima Iraca. U Irskoj prije gladi svinje su nazivane “gospodin koji plaća stanarinu” jer je uzgoj i prodaja svinja bio primarni način da obitelj zaradi dovoljno novca da plati svoje obveze. U skladu s njihovim uzvišenim statusom u to vrijeme, mnoge su svinje spavale u blizini djece u vlastitom slamnatom krevetu.
Zaista sretne svinje.
