Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) investira svaki dio svojih deviznih rezervi na siguran način s ciljem očuvanja monetarne stabilnosti zemlje, a u interesu gospodarstva i građana Bosne i Hercegovine – kazao je guverner CBBiH Senad Softić jučer u Sarajevu na tematskom susretu s novinarima.
Softić je rekao da je valutni odbor strog, da garantira monetarnu stabilnost i da će ustrajati u tome. Naglasio je da su devizne rezerve garancija stabilnosti KM, da je ona uporište u investiranju, te da CBBiH prati tržišna kretanja na temelju kojih se donose investicijske odluke.
CBBiH je nedavno prodala dio monetarnog zlata koji su imali u svom portfelju i radi se, kako je rečeno, o relativno maloj pojedinačnoj transakciji, a urađena je na temelju detaljnih analiza i projekcija.
Načelnica Odjela za bankarstvo CBBiH Emina Ćeman pojasnila je kako se odvija proces upravljanja deviznim rezervama. Iako svaka središnja banka ima svoje specifičnosti, prema njezinim riječima, na globalnoj razini postoji konsenzus oko tri cilja upravljanja deviznim rezervama, a to su sigurnost, likvidnost i profitabilnost.
Šef Ureda za monitoring i analizu CBBiH Dejan Kovačević rekao je da su u razdoblju od 20 godina devizne rezerve porasle s razine od oko milijardu KM u 2001. godini na razinu od 16,2 milijarde KM u 2022. godini.
– Devizne rezerve Centralne banke BiH bilježe kontinuirani rast, osim u periodu od 2009. do 2013. godine, kada bilježe stagnaciju, što je posljedica velike ekonomske krize koja je zahvatila cijeli svijet. Ovisno o trenutnim i očekivanim tržišnim kretanjima, strukturu deviznih rezervi prilagođavamo tim tržišnim kretanjima upravljajući portfeljem deviznih rezervi na način da upravljamo čimbenicima rizika u nastojanju da ostvarimo povoljan prinosPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan.... Tek od početka 2022. godine, zbog trenutnih tržišnih okolnosti, napravili smo značajnu prilagodbu strukture portfelja deviznih rezervi – dodao je Kovačević.
Promjena u strukturi
Tako se udio vrijednosnih papira s fiksnim prinosom, odnosno obveznica, smanjio sa 71 posto na 52,5 posto, a udio depozita i tekućih računa kod banaka povećao se s 24 na 43,5 posto.
– Zlato kao alternativna financijska imovina, koju imamo u portfelju, imalo je udio od dva posto, a sada je pao na oko jedan posto. Dakle, kada kažemo da smo prilagodili strukturu portfelja deviznih rezervi, govorimo o transakcijama od stotina milijuna eura koje su često realizirane u kratkom roku, a u odnosu na sve što smo radili, ova transakcija sa zlatom bila relativno mala. Nama je to svakodnevni posao – dodao je Kovačević.
Podsjetio je da CBBiH obilježava 25 godina postojanja, te napomenuo da približno polovinu tog vremena nisu imali zlato u svom portfelju deviznih rezervi.
– Od 2009. godine, kada smo kupili prvu količinu, zlato imamo u portfelju deviznih rezervi s promjenjivim iznosom. U tom razdoblju imali smo između jedne i tri tone zlata, a sada smo smanjili količine zlata kojima raspolažemo. Zlato fizički ne držimo u trezorima CBBiH i te transakcije, kao i kod svih drugih instrumenata, obavljamo na način da trgujemo elektronskim potvrdama o vlasništvu – naglasio je Kovačević.
Prema njegovim riječima, monetarno zlato je nekamatonosna imovina i kada ulažete u zlato, samo dobivate ili gubite na razlici u cijeni, dok obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni..., s druge strane, nose kamatu.
– Transakcijom prodaje zlata, sasvim uobičajenom transakcijom, smanjili smo izloženost zlatu, financijskoj imovini koja pokazuje tendenciju pada – dodao je Kovačević, prenosi Fena
