Robna razmjena Bosne i Hercegovine u prvih 10 mjeseci ove godine iznosi skoro 40 milijardi BAM, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.
Od siječnja do listopada ove godine izvoz je iznosio 15 milijardi i 47 milijuna BAM. Ovo je 32 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine.
Uvoz je u prvih 10 mjeseci iznosio je 23 milijarde i 701 milijun BAM. Ovo predstavlja rast od 37 posto u usporedbi na isto razdoblje prethodne godine, stoji u podacima.
Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 63,5 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio osam milijardi i 654 milijuna BAM.
Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio dvije milijarde i 771 milijun BAM. U usporedbi s 2021. godinom ovo je rast za nevjerojatnih 49 posto. Uvoz je iznosio dvije milijarde i 904 milijuna KM. Ovo je za 30 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 95 posto, stoji u podacima Agencije za statistiku BiH.
Izvoz u zemlje EU je iznosio 11 milijardi i 109 milijuna KM. Trend rasta je 32 posto u usporedbi s istom razdoblju 2021. godine. Uvoz je iznosio 13 milijardi i 440 milijuna BAM. Ovo je za 30 posto više u usporedbi s u istom razdobljem prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom s EU je iznosila 83 posto, stoji u podacima.
Rast cijena jedan od uzroka povećanja volumena
Robna razmjena je jedan od temelja makroekonomije. Za Nezavisne novine Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar prokomentirao je pokrivenost uvoza izvozom. Evo njegovog mišljenja:
“Prošle godine je, ako se ne varam, pokrivenost uvoza izvozom dostizala 75 posto. Vidimo da pada i da se uvozna aktivnost i potrošnja robe povećava. Vraćamo se na nešto što je bilo prije pet ili 10 godina. Napredak je napravljen, ali moramo da vodimo računa da je iznos između apsolutne i relativne vrijednosti malo drugačiji. Ono što uvozimo su energenti i njihova cijena je porasla. Samim tim došlo je do toga da je novčani volumen veći. Kod robe koju mi proizvodimo cijena nije nešto drastično porasla i tu se javlja ta mala razlika u korist većeg novčanog volumena iz uvoza.
Povećan je i uvoz i izvoz, i to možemo djelimično pripisati oporavku tržišta od pandemije. Također skoro sve su vrste robe poskupjele. Ipak, poslije pandemije je došlo do povećanja uvoza i izvoza, to je evidentno.“
