Neke od najboljih poslovnih ideja su neplanirane. Dolaze kroz svakodnevna iskustva ili procese razmišljanja koji se više osjećaju podsvjesno nego namjerno. Kako i zašto se događaju pomaci često se smatra misterijom ili činom spontane kreativnosti.
Ipak je moguće napraviti i takva otkrića, tvrde Jeremy Utley i Perry Klebahn za Inc.com. Kažu da su opisali kako to učiniti u našoj novoj knjizi, Ideaflow: The Only Business Metric That Matters. Knjiga destilira lekcije koje su naučili u 10 godina od pokretanja serije edukacija Stanford’s Masters of Creativity i d.school’s Design Leadership Lab i LaunchPad Accelerator. Evo nekih od ključnih lekcija iz ove knjige.
Nemojte imati samo jednu ideju; imajte ih mnogo.
Postoji opasan mit u Silicijskoj dolini da je moguće stvoriti posao iz ničega. Kao i da postoji tip osobe koja je navodno sposobna izvoditi takvu vrstu magije. Ali evo problema: teorija jednostavno nije točna. Ljudski mozak nije u stanju stvoriti nešto ni iz čega. Ideje su veze između dvije ili više stvari koje već znamo.
Zapravo, istraživanje koje je proveo profesor Bob Sutton sa Stanforda otkrilo je da je u prosjeku potrebno 2000 ideja da se postigne jedan komercijalni uspjeh. I to je upravo ono što iskustvo – i povijest – potvrđuju. James Dyson je slavno izradio 5126 prototipova usisavača bez vrećice prije nego što je 5127. iteracija proradila.
Voditelj Taco Bell’s Food Lab opisuje kako je isprobao tisuće varijanti tacosa “Doritos Locos” prije nego što je uspio . A kada je riječ o farmaceutskim otkrićima? Omjer neuspjeha i uspjeha je oko 10 000 naprema 1. Nobelom nagrađeni znanstvenik Linus Pauling je to najbolje rekao: “Najbolji način da imate dobru ideju je da imate mnogo ideja.”
Ignorirajte stručnjake i slušajte početnike.
Britanski matematičar Lord Kelvin rekao je 1900. godine Britanskom udruženju za unaprjeđenje znanosti da se u fizici “nema ništa novo za otkriti” i da “sve što preostaje je sve preciznije mjerenje“. Naravno, bio je u krivu, budući da će samo pet godina kasnije Albert Einstein napisati niz radova – utvrđujući svoju teoriju specijalne relativnosti i poznatu E = mc2 jednadžbu – koji će promijeniti način na koji vidimo svijet.
Kada je mladi Denys Overhauser predstavio matematički utemeljen dizajn nevidljivog bombardera ostatku legendarnog Skunk Worksa Lockheed Martina, šef odjela za aerodinamiku navodno je predložio da bude spaljen na lomači. Zrakoplov je doveo u pitanje toliko temeljnih pretpostavki o dizajnu zrakoplova da je interno nazvan projektom “beznadnog dijamanta” među starijim inženjerima. Ali u konačnici, inovacija je trijumfirala nad konvencionalnom mudrošću, budući da je bombarder registrirao radarski signal tisućinku veličine sljedećeg najboljeg dizajna ikada napravljenog.
Radikalni skokovi u izumiteljstvu su rijetki, a kada se i dogode, zanimljivo je da početnici često čine najhrabrije korake, jednostavno zato što ne poznaju pravila igre. Dakle, kada tražite nove ideje, nemojte slušati samo one na vrhu. Kada su tržišta stabilna, pravila se polako mijenjaju. U dinamičnom konkurentskom okruženju s brzim promjenama, stručnost o tome što je funkcioniralo u prošlosti može predstavljati problem. Poznato je da je Richard Feynman odbio termin na Einsteinovom institutu za fiziku na Princetonu, posebno zato što to mjesto nije zahtijevalo od njega da uči: “Pitanja studenata često su izvor novih istraživanja“, prepričava on u svojim memoarima. “Sigurno se šalite gospodine Feynman“, rekli su mu.
Malo podataka nadmašuje velike podatke.
Svaki se poduzetnik pita koliko vremena treba posvetiti jednoj ili drugoj ideji. U potrazi za odgovorom mnogi se okreću anketama koje su jeftine i jednostavne za izradu, te nude uvide koristeći velike količine podataka.
Malo podataka – onih koje poduzetnik sam može stvoriti nizom pametno osmišljenih, jednostavnih eksperimenata – otkrivaju stvarno ljudsko ponašanje, a ne hipotetičko.
Npr. tim u globalnoj tvrtki za nekretnine umalo se prevario s velikim podacima. Anketirali su tisuće ljudi u restoranu o mogućnosti postavljanja pivskog vrta na četvrtom katu vrhunskog trgovačkog centra u glavnom centru grada. Više od 80 posto ispitanih ljudi reklo je da će ga posjetiti. Srećom, tim odgovoran za inicijativu primijenio je način razmišljanja koristeći malo podataka i uz nekoliko eksperimenata koji su reklamirali novi pivski vrt u trgovačkom centru, saznao je da to nije dovelo ni približno dovoljno novog prometa na četvrti kat da bi se opravdao trošak naknadnog opremanje prostora. Malo podataka uštedjelo im je nekoliko stotina tisuća dolara.
Svatko može inovirati.
Sve u svemu, velik dio mitologije oko inovacija empirijski je razotkriven, ali to tek treba doći do šire svijesti. Kreativnost i poduzetništvo ostaju obavijeni velom tajne, a to je šteta. Inovacija je naučena vještina, sposobnost koju je moguće razviti. Uz trud i pažnju, svaka je osoba sposobna za inovacije, koje su se prije mogle pripisati nekolicini odabranih.
