Danas je nemoguće pobjeći od dezinformacija ili ‘gluposti’. Zavladala je epidemija. Iako većina ljudi misli da je imuna na lažne informacije i vijesti, istraživanja s terena govore da to nije tako. Na primjer, blizu 50% ispitanika u jednoj anketi reklo je da vjeruje da mogu uočiti dezinformacije. No, pokazalo se da je to uspjelo samo malom broju – skromnih 4 posto.
“Svatko može ‘pasti’ na sadržaj koji nije istinit, čak i digitalno najpismeniji”, rekao je nizozemski psiholog Sander van der Linden i profesor s Cambridgea u intervjuu za Scientific American.
Ima li lijeka?
Epidemija dezinformacija
Pravo pitanje je ‘Postoji li lijek za slab imunitet na lažni sadržaj?’, jer Van der Linden koristi analogiju sa medicinom. Njegova je pretpostavka da dezinformacije djeluju poput virusa. Kao što organizam poput virusa funkcionira u ljudskom tijelu, tako funkcioniraju i lažne ili ‘patogene’ informacije.
“Ako se nešto poput informacijskog patogena podijeli s vama, dođe do vas, zarazi vas, tada zarazite i druge.” U tome posebno pomažu društvene mreže i komentari na web stranicama. Analizirajući epidemije koje su se širile, našao sam sličnost s epidemijom kada su u pitanju ‘gluposti’ ili dezinformacije. Sve me to natjeralo da se zapitam – postoji li cjepivo za zaustavljanje širenja informacija koje nisu istinite?”, rekao je Van der Linden. Njegova osnovna ideja je pronaći lijek protiv ‘ispiranja mozga’ i nije prvi koji se bavi tim problemom.
Slabe točke svačijeg uma
Iako možda mislite da ste imuni na dezinformacije i da možete lako razotkriti bilo da vam se nudi teorija zavjere, nadriliječništvo, pseudoznanost ili bilo što drugo što nije usredotočeno na dokazive činjenice, to zapravo nije tako. Temelji se na ‘evolucionističkom argumentu’.
“Ljudska je zadana vrijednost prihvatiti stvari kao istinite. Zamislite da svaki dan kritički preispitujete svaku pojavu? Ne bi preživio i ne možeš tako živjeti. A zamislite moderno stvarno okruženje, koje velikim dijelom čine društvene mreže. Ponuđena vam je ogromna količina lažnih podataka i informacija. Dakle, ovo je vrijeme kada stvari mogu lako krenuti po zlu”, objasnio je Van der Linden.
Kao i svaki virus koji napada organizam domaćina, lažne informacije ili ‘gluposti’ pronalaze slabe točke svačijeg uma. Sjajan primjer su predrasude ili jednostavno nepoznavanje nekog područja. Kada naiđu na te slabe točke, dezinformacije i virusi zaraze vaše odluke, sjećanja i misli.
Profesor Van der Linden podupire objašnjenje i dodaje:
“A kad neku informaciju čujete više puta, bit ćete bliže vjerovanju da je istinita, iako znate da nije. To je način na koji funkcionira ljudski mozak i to su naučene automatske asocijacije.”
Može li se postati znalac?
Je li moguće postati stručnjak za prepoznavanje lažnih vijesti? Postoje li tehnike koje pomažu u dijagnosticiranju nepouzdanih informacija? Van der Linden piše da postoje.
Kao i svaki organizam koji će kad-tad biti napadnut virusom i mora biti spreman na to, tako i svi moraju biti spremni na svakodnevne napade dezinformacija. Da bi se podigla budnost i kritičnost, čovjek prije svega mora prestati spavati.
“Prvo, mora postojati upozorenje da uvijek netko želi manipulirati vama. To će povećati pozornost i budnost te ćete biti kritičniji. Vijesti i informacije nećete uzimati zdravo za gotovo.
Drugi način je djelovati kao i cjepiva – davanjem male doze virusa. Dobivate malu dozu dezinformacija i savjete kako ih opovrgnuti. Ovo je iznimno korisno ako želite postati otporniji na lažne vijesti.
Nije tajna da postoje visoko razvijene manipulativne tehnike koje u osnovi rade širenjem dezinformacija. Ako se upoznate s ovim tehnikama, bit ćete ‘cijepljeni’ protiv čitavog niza dezinformacija. Postoje igrice u kojima ste vi jedan od aktera sa zadatkom izmišljanja lažnih vijesti (Bad News), stvaranja teorija zavjere, narušavanja ugleda javnih osoba, brendova ili cijelih kompanija“, rekao je Van der Linden. Kada sami kreirate svoje laži, puno je lakše prepoznati tuđe laži.
Brandolinijev zakon
Jedna od učinkovitijih tehnika manipulacije koja se koristi za širenje dezinformacija je ‘lažna dilema’. Lako ćete ga prepoznati u medijima i vijestima političkog sadržaja. ‘Ako nisi sa mnom, onda si protiv mene!’ – primjer je kada vas manipulator stavi pred dilemu i predstavi vam da imate samo dvije mogućnosti kada se trebate odlučiti.
Često se spominju i tehnike “žrtvenog jarca” (dobar primjer je pitanje izbjeglištva u ratnim operacijama) ili tehnike emocionalne manipulacije.
Kada su tema dezinformacija i društvene mreže neviđeno plodno tlo za ovu vrstu informacija, dobra je prilika spomenuti tzv. Brandolinijev zakon koji kaže:
“Vrijeme potrebno za dekonstruiranje dezinformacija obrnuto je proporcionalno vremenu potrebnom za njihovo stvaranje.“ Laž se lako izmisli, u minuti. Ali da bi se to otkrilo i dešifriralo, potrebni su sati, dani, a često i godine.
Da biste se pohvalili da ste ušli u elitnih 4% s početka teksta i da će vam u trenutnoj epidemiji dezinformacija, trebati nešto više od poznavanja manipulativnih tehnika. Međutim, sama pretpostavka da je sve što čujete ili pročitate netočno, odličan je početak.
Izvor: bonitet
